Kako je priopćeno iz ureda WB u Sarajevu, zajam treba biti iskorišten za smanjenje emisije čestica prašine promjera manjeg od 2.5 mikrometara koji se talože u dišnim putevima dovodeći do do respiratornih infekcija, karcinoma, kardiovaskularnih bolesti i preuranjene smrti.

Prema podacima koje je Svjetska banka objavila ranije, na godišnjoj razini se u BH bilježi najmanje 3300 slučajeva prerane smrti prouzročene bolestima povezanim s onečišćenjem zraka. To je gotovo deset posto od ukupnog broja umrlih na godišnjoj razini, a onečišćenje zraka krivac je za još tisuće slučajeva respiratornih i kardiovaskularnih bolesti.

Glavni izvor onečišćenja je grijanje u kućanstvima s udjelom od približno 50 posto jer se ono pretežito bazira na krutom gorivu poput ugljena, te sektor prijevoza s udjelom od oko 20 posto. Predstavnici Svjetske banke ističu kako je dodatni problem u BiH to što je institucionalni okvir upravljanja kvalitetom zraka fragmentiran pa tako svaki entitet, odnosno županija u Federaciji BiH, na tom planu vodi svoju politiku.

Sredstva iz zajma tako bi trebala biti djelomice iskorištena i za uspostavu sveobuhvatnog sustava upravljanja kvalitetom zraka dok bi najveći dio odobrenih sredstava trebao biti iskorišten u Tuzlanskoj Zeničko-dobojskoj, Hercegovačko-neretvanskoj i Sarajevskoj županiji, što uključuje izravne investicije u grijanje kućanstava i aktivnosti transporta, kao pomoć u smanjivanju emisije sitnih česica prašine za 19 tisuća tona.

To smanjenje će se postići investicijama u održivo grijanje i mjere energetske učinkovitosti, u širenje biciklističke infrastrukture, potpori zonama niske emisije kao i nabavci vozila gradskog prijevoza na čišći pogon za Sarajevo. Svjetska banka sada financira 13 projekata ukupne vrijednosti oko 770 milijuna dolara, a troše se za zdravstvo, modernizaciju cesta, zapošljavanje i socijalnu zaštitu, energetsku učinkovitost, lokalnu infrastrukturu, poljoprivredu i okoliš.