Domovinski pokret ostvaruje 7,8 posto, a MOST koji je ipak nešto dalje od DP-a prema centru, dobio bi 8,4 posto da su izbori ovog mjeseca. Ostale stranke i kandidati iz tog spektra nisu blizu izbornog praga.

I tako je to već podosta godina, s povremenim izuzecima poput DP-a na prošlim, a Mosta na pretprošlim izborima, nakon čega su se obje stranke vratile na razinu od oko 8 posto.

Ako se prihvati činjenica da je bazen konzervativnih glasača u Hrvatskoj možda i ponajveći, to pomalo čudi. Ni HDZ koji je stranka desnog centra ne ostvaruje više od šestine ukupnog biračkog tijela.

Znanstvenika Tončija Tadića mnogi se sjećaju i kao saborskog zastupnika upravo iz redova jedne desne stranke, HSP-a. On je sadašnjom desnicom razočaran.

– U Hrvatskoj pojam “ljevica” uvijek asocira na nešto “nedovoljno hrvatsko”, a “desnica” na čvrsti hrvatski nacionalizam. U zadnje se vrijeme “lijevi” zalažu za prava LGBTQ zajednice, istospolne brakove i slično, dok se “desni” tome protive.

Nema na hrvatskoj “ljevici” tipično lijevih priča o radništvu i pravima socijalno ugroženih slojeva, a pogotovo ne o stanju u gospodarski zapuštenim područjima ili o nužnosti državne intervencije u gospodarstvo – kaže dr. Tadić.

– Nema ni na “desnici” tipično desnih priča o smanjenju državnog utjecaja, smanjenju poreza i socijalnih davanja, te o slobodi poduzetništva. Geneza hrvatskih stranaka i višestranačja drukčija je od one u zapadnom, razvijenom dijelu EU. Kod nas je na djelu paradoks: niži, siromašniji slojevi društva tj. radništvo glasa za HDZ, dok srednji sloj, tj. činovništvo, glasa za SDP, iako bi trebalo biti obratno.

“Desnu” oporbu HDZ-u danas čine dvije skupine stranaka i političara, oni koji nisu svoju političku karijeru započeli u HDZ-u, ali su bili u koaliciji s tom strankom, te oni koji su neko vrijeme bili članovi HDZ-a – analizira Tadić, piše novinar Večernjeg lista Zoran Vitas.