Udruga poslodavaca Confindustria izračunala je da će ogromno poskupljenje energije industriju u ovoj godini stajati oko 37 milijardi eura, u usporedbi s 20 milijardi u 2021., te samo osam milijardi u 2019.

Ministar za ekološku tranziciju Roberto Cingolani upozorio je u ponedjeljak da bi troškovi koje će izazvati poskupljenje energije mogli nadmašiti vrijednost čitavog paketa potpora iz europskog fonda za oporavak od koronakrize u 2023., od gotovo 200 milijardi eura.

"Prijeti opasnost da očekivani rast troškova energije u idućoj godini generira ukupne troškove koji će nadmašiti čitav paket iz plana za oporavak", rekao je Cingolani u ponedjeljak na skupu u Genovi.

Vlada je od srpnja prošle godine izdvojila oko 10 milijardi eura kako bi ublažila udar poskupljenja za kućanstva i kompanije.

Pokušavaju istodobno smanjiti sistemske troškove kompanija prihodom od dražbi dozvola za emisiju stakleničkih plinova.

Predvidjeli su u proračunu nekih 2,8 milijardi eura prihoda od dražbi, ali novi dokument u koji je Reuters dobio uvid pokazuje da bi mogli računati i na 3,36 milijardi, prema procjeni da će ispuštanje tone CO2 na tržištu EU-a ove godine u prosjeku stajati 80 eura.

To bi značilo da bi dozvola za emitiranje tone ugljičnog dioksida bila skuplja 16 posto nego u posljednja tri mjeseca 2021.

Prosječna cijena od 89 eura po toni, bazirana na "najvišoj cijeni u prosincu prošle godine" pribavila bi ministarstvu 3,73 milijarde eura, a cijena od 69 eura 2,9 milijardi eura.

U sva tri scenarija Rim polazi od pretpostavke o prodaji 42 milijuna dozvola.

Cijene dozvola trenutno su blizu 100 eura po toni ugljičnog dioksida, što bi trebalo potaknuti dodatna ulaganja u izvore energije s niskim emisijama ugljika, tvrde analitičari.

Europski sustav trgovine dozvolama za emisiju stakleničkih plinova (ETS) upostavljen je 2005. godine i obavezuje industriju, proizvođače struje i aviokompanije da financijski 'pokriju' svaku tonu ugljičnog dioksida koju emitiraju.