Novim planom za 2015. godinu planira se povećanje prihoda državnog proračuna sa 106,4 na 108,2 milijarde kuna, znači za 1,8 milijardi kuna. Od tih 1,8 milijardi kuna, 1,2 milijardi odnosi se na povećanje poreznih prihoda, dok je 600-700 milijuna povećanje iz vlastitih prihoda.

Takve podatke je, predstavljajući rebalans proračuna, iznio ministar financija Boris Lalovac. 'Bolji makroekonomski uvjeti od očekivanih, što se prvenstveno ogleda u rastu BDP-a od 0,8 posto u prvom polugodištu 2015. godine. Do sada objavljeni visokofrekventni pokazatelji za treće tromjesečje ukazuju na nastavak pozitivnog kretanja gospodarske aktivnosti. S time da je, uzimajući i jedno i drugo u obzir, izvršena korekcija projiciranog rasta BDP-a s 0,5 posto, koliko je bilo u planu, na 1,1 posto', kazao je Lalovac.

Međutim, takvoj novoj projekciji mnogi nisu povjerovali. Da se radi o jednoj optimističnoj procjeni, poručuje bivši ministar financija Slavko Linić.

'Mislim da se dobrim dijelom može prihvatiti da će rasti i potrošnja države, jer eto vidimo da dižemo skoro 2 milijarde, 1,8 milijardi rashoda. Znači, rast će biti potrošnja. Možemo očekivati s obzirom na to da još uvijek je dobra post sezona bit će i rast osobne potrošnje građana. Vjerojatno ćemo održati i razinu izvoza. Ali ono što zaista je upitno hoće li se dogoditi jest rast bruto investicija u fiksni kapital od 0,7 posto. Zašto smatram da je to upitno? Jer je u prvih 6 mjeseci ostvareno skromnih 0,2 posto. A najveći rast je ostvaren upravo u prvom polugodištu kad govorim o investicijama, jer u toku ljeta investicije se dobrim dijelom ne obavljaju, a znamo da su najveća ulaganja bila u ugostiteljstvo i hotele. A krajem godine ja ne bih bog zna što naglasio da će bit prisutne investicije', smatra Linić.

U Vladinu projekciju ne vjeruje ni HDZ-ov Frano Matušić. 'Prema svim predviđanjima, on će biti sigurno ispod 1 posto, a bio bih sretan da je i znatno veći. Ali da jasnu poruku pošaljemo hrvatskoj javnosti, značajnijeg rasta zaposlenosti nema bez rasta od najmanje tri posto. Minimalno tri posto može jamčiti veće zapošljavanje u Hrvatskoj', kazao je Matušić.

Iako su se zastupnici trebali fokusirati na raspravu o rebalansu proračuna, i tu se uvukla tema izbjegličke krize.

'Koliko će nas koštati migrantska kriza, ona bi trebala biti iskazana u proračunu, što ako u Hrvatskoj zimuje 50 ili sto tisuća ljudi, ima li sredstva da to funkcionira', upitao je Damir Kajin, pozivajući se na podatak da Europa u 'azilantskom fondu' za razdoblje od 2014. do 2020. godine ima (samo) 71 milijun eura, dakle, godišnje oko 12 milijuna eura.

'Pa toliko nas je koštao ovaj stampedo, ova invazija, ovaj desant na Hrvatsku koji se dogodio u ovih zadnjih 24 sata i još kažu da su pripremljeni', poručuje Kajin.

Da Vlada nije u proračunu anticipirala izbjegličku krizu, smatra i HDSSB-ov Dražen Đurović.

'Hrvatska debelo kaska, nema nikakvog odgovora, a sav teret se zapravo konačno sveo praktički na one jedinice lokalne samouprave u Slavoniji koje poharane ratom i gospodarski uz propalu poljoprivredu najviše, vlastite migracije vlastitog stanovništva, sad konačno trpe teret i ovih imigranata', kazao je Đurović.

Rebalans ne vidi što se događa u Slavoniji i Baranji, ne vidi što se događa u Belom Manastiru, na prostorima Osijeka, poručuje HDSSB-ov Krešimir Bubalo.

'Sigurnost građana je itekako važna. No kada vidite poziciju Ministarstva unutarnjih poslova, posebice nas u HDSSB-u zabrinjava pozicija K553026 izgradnje kapaciteta u području azila, viznog sustava i ilegalnih migracija koja se reže za 20 posto', kaže Bubalo.

Da bi i nekoliko desetaka tisuća izbjeglica moglo prezimiti u Hrvatskoj, smatra i HDSSB-ov Boro Grubišić, koji je uvjeren da će se oni 'kaotično vrtjeti po Hrvatskoj'.

'To sasvim sigurno ima veze s proračunom RH koji je na ovoj poziciji koju je kolega Bubalo rekao, te smanjuje izgradnju kapaciteta u području azila, viznog sustava i ilegalnih migracija sa 10 milijuna sredstava na 8 milijuna', kaže Grubišić.