Upravlja li 'mirotvorac' zapravo vlakom smrti?

Politički rollercoaster pod strojovođom Donaldom Trumpom, koji već mjesec dana neprestano vozi na relaciji SAD-Ukrajina-Rusija, i ovog tjedna odradio je nekoliko tura. Nema tu ni voznog reda, a bome se ne zna ni upravlja li ovaj 'mirotvorac' zapravo vlakom smrti. Samo 12 dana od velikog obrata – kad se činilo da od dogovora između Trumpa i Zelenskog ipak neće biti ništa – opet obrat. Što su Rusi likovali u ta nepuna dva tjedna, likovali su – ili...? Naravno da ne.

U utorak su Amerikanci u saudijskom gradu Džedi ponovo sjeli za stol s Ukrajincima - ovaj put bez svađe i patronizacije, barem ne vidljive svekolikom puku, i uspjeli napredovati u pregovorima. Ukrajina je pristala na 30-dnevno primirje, a SAD je nastavio dijeliti obavještajne podatke i slati vojnu pomoć Kijevu.

Doduše, sporazum o mineralima, koji već nekoliko tjedana visi u zraku, nisu ni taknuli jer Ukrajina zasad ništa ne prihvaća bez sigurnosnih jamstava. A vjerojatno je to jedina stvar u kojoj se Zelenski i Putin slažu – bez sigurnosnih jamstava nema mira. No sigurnost za jednu stranu, a to su europske mirovne snage u Ukrajini, predstavlja nesigurnost za drugu.

U međuvremenu je procurio i dokument iz veljače, navodno namijenjen Putinu, a koji ocrtava tvrd pregovarački stav Rusije te eksplicitno iznosi njihove maksimalističke zahtjeve po pitanju Ukrajine. Nakon Amerike i Ukrajine, došao je red na Rusiju da odigra potez, a kako stvari stoje, Putin je prepoznao slabosti u američkom prijedlogu o prekidu vatre i na vrlo taktičan način vratio lopticu Trumpu.

Preko Trumpova izaslanika, milijardera Stevea Witkoffa, s kojim se sastao u Moskvi, jasno je poručio da prekid vatre ne može stupiti na snagu bez prethodnog dogovora o uvjetima, čime je zapravo naopako okrenuo Trumpovu ponudu. S druge strane, prihvaća primirje kako ga ne bi optuživali da kvari mirovni proces. Time je zapravo vještim balansiranjem nadmudrio Trumpa i dobio ono što želi - prolongirati pregovore u trenutku u kojem je ruska vojska dobila zamah na bojištu. Zelenski se, naravno, nije libio odmah to nazvati ruskom manipulacijom i trikom.

Dakako da Putin misli na prekid vatre pod svojim uvjetima, čime Trumpu vraća cijeli niz pitanja o prirodi predloženog primirja, posebno oko povlačenja ukrajinskih postrojbi. Lopta je ponovno prebačena u američko dvorište, a mi se nastavljamo voziti Trumpovim vlakom.

Dronovi nad Moskvom, Ukrajinci gube Kursk

A obrata je bilo i na bojištu, no ključne borbe ovog tjedna vodile su se na ruskom tlu. Baš uoči sastanka američke i ukrajinske delegacije u saudijskoj Džedi, situacija se užarila. Ukrajina je izvršila najveći napad dronovima na Moskvu od početka rata. Ubijene su tri osobe, a Rusi su se pohvalili time da su oborili rekordnih 337 bespilotnih letjelica tijekom jedne noći, što je gotovo dvostruko više od prethodnog rekorda od 180 njih iz 14. siječnja ove godine.

Ukrajinski zastupnik Oleksij Gončarenko kazao je da je to dokaz da je Ukrajina sposobna izvesti 'vrlo ozbiljne' napade na Rusiju te da je poslana poruka da 'i Ukrajina ima karte', referirajući se na nedavnu Trumpovu izjavu u Ovalnom uredu, kad je Zelenskom rekao da on 'nema karte' u ovoj situaciji.

Iz Rusije, naravno, stižu nešto drugačije poruke. Moskva je odmah kazala da bi ukrajinski masovni napad bespilotnim letjelicama trebao poslužiti kao upozorenje Zapadu o 'ludilu' kijevskog režima.

A dan nakon sastanka u Džedi poljska zračna luka u Jasionki, na jugoistoku zemlje, glavno opskrbno središte preko kojeg se isporučuje većina pomoći za Ukrajinu, nastavila je dobivati isporuke američkog oružja. No za ukrajinsko osvajanje oblasti Kursk vjerojatno je već kasno.

Situacija im se ondje naglo pogoršala nakon što su ruske snage vratile kontrolu nad dijelom teritorija u sklopu pripreme protuofenzive koja je gotovo razdijelila ukrajinske snage na dva dijela. Operacija Kursk sada se, kako izgleda, bliži kraju, a Rusi su se pohvalili i time da su uspjeli vratiti najveći grad u ovoj oblasti – Sudžu – koji je bio pod okupacijom ukrajinske vojske od njihova iznenadnog upada u regiju prošlog kolovoza.

Ukrajinske trupe tad su naime zauzele oko 1300 četvornih kilometara u pokušaju dobivanja aduta u budućim pregovorima i prisiljavanja Rusije da premjesti snage iz istočne Ukrajine, kako to opisuje Kijev. Nesiguran ukrajinski položaj nameće mogućnost da bi njezine snage mogle biti prisiljene na politički neugodno i psihološki teško povlačenje u Ukrajinu ili riskirati da budu zarobljene ili ubijene u trenutku u kojem je Kijev pod sve većim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država da pristane na primirje s Rusijom. Putin pak nakon Trumpove molbe da im poštedi živote uvjerava: ako polože oružje i predaju se, život će im biti zajamčen.

Trgovinski rat – što je stvarni Trumpov motiv?

Trump ne posustaje u raspirivanju globalnog trgovinskog rata. Gluh je na jauke s Wall Streeta, na vapaje ekonomista i upozorenja korporacija. Čak mu je iz Tesle stiglo pismo – istina nepotpisano - u kojem ga lijepo mole da stane. Ne čekajući ni časak, Europa je na Trumpove carine na uvoz čelika i aluminija iz EU-a odgovorila osvetničkim udarcem. Na popisu su stotine i stotine proizvoda, ukupno oko 99 stranica, među kojima su i žvakaće gume, hostije, nikotinski flasteri, pa čak i negližei.

Koji je stvarni Trumpov motiv? Zbog čega gura svijet u trgovinski rat svih protiv svih?

U pokušaju odgovora na ta pitanja, u SAD-u se sve više spominje famozni ili, bolje reći, pakleni plan 'Mar-a-Lago Accord'. Ime je dobio prema Trumpovu privatnom klubu Mar-a-Lago na Floridi, u kojem je navodno konstruiran. Glavna ideja plana je prisiliti neke od stranih vjerovnika SAD-a da zamijene svoje državne obveznice u ultradugoročne američke obveznice, čak na 100 godina, da bi se smanjio teret američkog duga.

Iako su mnogi ranije smatrali da je 'Mar-a-Lago Accord' bapska priča, sad se na Wall Streetu on uzima kao stvaran plan. 'Ako je Trump spreman dići u zrak NATO, zašto ne bi bio voljan dići u zrak financijski sustav?' rekao je jedan od utjecajnijih američkih ekonomskih analitičara, Joe Bianco.

Ideja o dramatičnom restrukturiranju američkog duga dio je agende Trumpova tima da obnovi globalnu trgovinu putem carina, oslabi dolar i u konačnici smanji troškove zaduživanja, a sve s ciljem postavljanja američke industrije u ravnopravniji položaj s ostatkom svijeta. Ostali elementi plana uključuju stvaranje suverenog fonda bogatstva - koji je Trump već pokrenuo - i prisiljavanje američkih saveznika da preuzmu veći udio u troškovima sigurnosti.

Steven Kamin, bivši šef međunarodnih financija u FED-u, i Mark Sobel, bivši šef međunarodnih financija u američkom Ministarstvu financija, blago rečeno su oštro kritizirali ovaj plan, nazivajući ga 'besmislenim, neučinkovitim i destabilizirajućim'.

Kamin i Sobel upozoravaju da bi 'Mar-a-Lago Accord' mogao potkopati dominantnu ulogu dolara u globalnom financijskom sustavu. Prisiljavanje na kupnju američkih obveznica, uz prijetnje sankcijama, moglo bi potaknuti zemlje da traže alternative američkoj valuti. Štoviše, takav potez mogao bi izazvati globalnu financijsku krizu, s obzirom na to da su američke državne obveznice temelj globalnog financijskog sustava.

Srbija na rubu, Vučić prijeti nasiljem

Četveromjesečni studentski prosvjedi trebali bi ovu subotu u Beogradu doživjeti kulminaciju.

Vidljivo je to da srpski predsjednik Aleksandar Vučić pomalo gubi samokontrolu jer je prvi put otvoreno spomenuo mogućnost nasilja. Njegovi potrčci i režimski mediji već danima histeriziraju zbog 'puča', 'državnog ili vojnog udara', 'planiranja građanskog rata' i sličnog. Dok studenti iz više smjerova već danima pješice marširaju prema Beogradu, okolicu zgrade u kojoj se nalazi Vučićev ured sa svojim šatorima zaposjeli su 'studenti koji žele učiti'.

Iza tog štreberskog imena kriju se kontraprosvjednici te mahom stranački aktivisti koji su, po brojnim dokazima, plaćeni da čine svojevrstan živi štit za predsjednika - a još izglednije da izazovu nerede.

Međi njima su i bivši pripadnici davno rasformirane zloglasne Jedinice za specijalne operacije (JSO), zapamćeni po zločinima u Hrvatskoj i BiH, a dan uoči najavljenih prosvjeda cijelo je područje doslovno zablokirano stotinama neregistriranih traktora. U okolnim ulicama misteriozno se pojavljuju stotine vreća s kamenjem.

Vučić se u petak obratio javnosti. 'Skupit će vas se par desetaka tisuća, poručit ćete nam što imate i onda da vidimo jeste li za dijalog. Mi u ova četiri mjeseca pendrek nismo izvadili. Održali smo lekciju iz demokracije svima koji su bili na vlasti u posljednjih 25 godina', istaknuo je.

Dopustio je i jedno pitanje inozemnih novinara. Novinar BBC-a zanimalo je zbog čega je zabrinut da će se dogoditi nasilje ako su svi studentski prosvjedi bili nenasilni.

'Nasilje je kad sprječavate da se netko kreće, zbog čega je policija osiguravala sve skupove kako bi se svi ljudi osjećali sigurno. Posljednjih tjedana se nešto događa. Sve je više ogorčenih i ljutih ljudi na drugoj strani, koji to više ne žele trpjeti i ne žele trpjeti njihov teror. Broj prosvjednika, s druge strane, proporcionalno se smanjuje u cijeloj Srbiji. Zato je moralo doći do radikalizacije. Ovo sutra je posljednji pokušaj i zato se oni nadaju nasilju', rekao je Vučić.

Dodiku za rođendan stiglo iznenađenje!

Tužiteljstvo BiH odlučilo je predsjedniku Republike Srpske za rođendan darovati njegovo privođenje nakon što je odbio odazvati se na njihov poziv zbog protuustavnog djelovanja. Dodik je taj poklon nazvao pokušajem udruženog muslimanskog poduhvata i tužiteljstva te ih optužio za inkviziciju kojom žele srušiti Republiku Srpsku, poručivši da će BiH za nekoliko mjeseci biti nalik Jugoslaviji kad se raspadala.

Već navečer parlament Republike Srpske donio je odluku o pokretanju postupka donošenja novog ustava tog entiteta te je on kasnije i usvojen. A istu večer tema 'secesionističkih prijetnji' u BiH i 'srpskog sveta' našla se na stolu i u Europskom parlamentu. HDZ-ova europarlamentarka Željana Zovko je na tragu manje eksplicitnog stajališta njezina kolege iz HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji bez obzira na bliskost Dodiku inzistira na tome da se institucije BiH moraju poštivati ma koliko nesavršene bile, rekla da je samo suđenje Dodiku upitno, kao i da je zakon koji je visoki predstavnik Christian Schmidt (odnosno međunarodna zajednica) nametnuo takav da ste krivično odgovorni ako ne slušate njegove odluke.

Nacrt novog ustava uključuje uspostavu vojske RS-a, kao i mogućnost ulaska u vojni savez s drugim državama. Neke od osporavanih definicija uključuju pravo na konfederaciju s drugom državom, čime se zapravo otvorila mogućnost udruživanja sa Srbijom, kao i ukidanje konstitutivnosti i mogućnost upravljanja državnom imovinom.

U međuvremenu je zastupniku u parlamentu RS-a Nebojši Vukanoviću, koji slovi za najoštrijeg kritičara Dodikova režima, zapaljen automobil ispred obiteljske kuće u Trebinju, što on smatra osvetom zbog svojeg političkog djelovanja. Čelnici oporbenih stranaka iz Republike Srpske upozorili su u petak da je vlast u tom entitetu predvođena Dodikom započela s otvorenim progonom političkih neistomišljenika, opisujući to kao 'ludilo koje se mora što prije zaustaviti'.

Iz Ureda visokog predstavnika pak poručuju da ga čeka kazneni progon bude li nastavio kršiti Dayton i donositi protuustavne zakone.

Ivice, Ivice… Pa to rade samo naivni Česi!

Ovo je bio čest komentar na društvenim mrežama pod viješću o spašavanju Ivice Kostelića iz uzburkanog mora ispred crnogorskog Ulcinja.

Zavaljeni u foteljama, s mobitelom u ruci, Hrvati, Crnogorci, Srbi i ini samodopadno su razglabali o tome kako se to njima nikad ne bi dogodilo jer oni nisu toliko ludi da na malom kajaku prkose vjetru i valovima. I što to uopće treba Ivici? Zbog čega nije doma s obitelji?

Alo, ljudi? Gdje vam je avanturistički duh? Gdje vam je život!? Ok, ne morate se baš bacati u valovito more, ali odite na planinu. Prošećite barem lokalnim parkom dok pada kiša. Vjerujte nam, puno je zdravije i manje opasnije od buljenja u ekrane.

Grenlanđani pokazali figu i Trumpu i Danskoj

Neće nas nitko zajeb… Ukratko, to je poruka koju su ponosni Grenlanđani odaslali svijetu na parlamentarnim izborima.

Liberalna stranka Demokraatit, koja zagovara postupnu neovisnost Grenlanda, ostvarila je iznenađujuću pobjedu osvojivši gotovo 30 posto glasova, a stranka Naleraq, koja se zalaže za brzu neovisnost, zauzela je drugo mjesto s 24,5 posto glasova. ​Izborni rezultati jasno pokazuju snažnu želju Grenlanđana za većom autonomijom i eventualnom neovisnošću od Danske.

Trump k'o Trump - i dalje nastavlja ponižavati i Dansku i Grenland.

'Danski brod je tamo pristao prije 200 godina ili tako nešto, a oni kažu da imaju prava na njega? Ne znam je li to istina', izlanuo je američki predsjednik prilikom susreta s čelnikom NATO-a Markom Rutteom.

Nešto je trulo kod Elona Muska

Kod Muska nikad dosadno, a još manje na njegovoj platformi X, bivšem Twitteru. U ponedjeljak su, naime, korisnici X-a tijekom cijelog dana prijavljivali poteškoće s pristupom toj društvenoj mreži. Prijave su stizale iz SAD-a i Velike Britanije, poteškoća su imali i korisnici u Hrvatskoj, a web stranica Downdetector, koja prati prekide rada internetskih usluga, zabilježila je više od 25.000 prijava problema. Navodilo se u tom trenutku da je X bio meta nekoliko valova uskraćivanja usluge tako da se ciljane web stranice preplavljuju lažnim prometom. Takvi napadi nisu nužno sofisticirani, ali mogu uzrokovati značajne smetnje.

Oglasio se naposljetku i sam Musk, ustvrdivši da je X pod 'masivnim kibernetičkim napadom', izvedenim iz 'više izvora'.

Ali tko je stajao iza toga? Prema Muskovim tvrdnjama, IP adrese uključene u napad bile su na području Ukrajine. No odgovornost je u objavama na Telegramu, koje su u međuvremenu obrisane, preuzela hakerska skupina Dark Storm Team. Riječ je o skupini osnovanoj 2023. godine, a ona je organizirala kibernetičke napade na vlade i organizacije za koje je poznato da podržavaju Izrael i NATO, prema tvrtki za kibernetičku sigurnost Check Point.

Mete njihovih napada bile su izraelske bolnice, američke zračne luke, vladine web stranice i druge kritične infrastrukturne usluge. Obično nakon napada ne traže otkupninu, već se oglase objavom o političkim motivima. Ali oglašavaju se i kao hakeri za najam.

Musk je nakon pada X-a u ponedjeljak izgubio 18 milijardi dolara. Naime tog su dana na Wall Streetu burzovni indeksi oštro pali, nastavljajući negativan trend iz tjedna prije. Najviše je potonuo indeks tehnološkog sektora, a među najvećim gubitnicama bila je dionica Tesle, čija je cijena potonula više od 15 posto.

Tko se sjeća DeepSeeka? Mogla bi ga zasjeniti – kineska ruka

Mjesec dana nakon što je Kina doživjela svoj trenutak à la Sputnik na području umjetne inteligencije izdavanjem DeepSeeka i njegova modela R1, kojim su oduševili svijet i uzdrmali tržište AI-ja, još jedna najava potaknula je nagađanja da su Kinezi možda napravili ultimativan proboj. Naime AI agent Manus (ruka na kineski) startupa Monica oduševio je stručnjake, a najviše time što samostalno izvršava kompleksne zadatke umjesto generiranja teksta.

Tvorci Manusa tvrde da je to prvi svjetski potpuno autonomni agent umjetne inteligencije, sposoban za obavljanje složenih zadataka poput rezerviranja odmora, kupnje nekretnine ili stvaranja podcasta. 'Ne obrađuje samo informacije, već daje potpune rezultate. Manus je opći AI agent koji nadilazi akcije. Ističe se u raznim zadacima u poslu i životu, obavljajući sve dok se vi odmarate', tvrde njegovi tvorci.

Startup Monica lansirao je posebnu internetsku stranicu posvećenu Manusu, a navode da može planirati putovanja, istraživati nekretnine, pronalaziti klijente, raditi financijske analize, izrađivati interaktivne web stranice, probirati životopise, dizajnirati obrazovne tečajeve, pisati skripte u Pythonu, pa čak i obavljati online kupovinu. Nekoliko dana nakon lansiranja pozivni kodovi za pridruživanje ranim testerima Manusa navodno su izlistani na internetskim tržištima za 50 tisuća juana (nešto više od 6,2 tisuće eura).

U Monici kažu da rade na otkrivanju i rješavanju svih problema prije no što model postane široko dostupan. Stručnjaci ipak upozoravaju da ni ovoj umjetnoj inteligenciji ne bi trebalo prepustiti obavljanje zadaća bez odgovarajućeg nadzora. Bit će potrebno rigoroznije testiranje kako bi se dokazalo može li se Manus doista smatrati općom umjetnom inteligencijom, iako on već mijenja raspravu o tome što se to smatra AI-jem mjerljivim s inteligencijom koja krasi ljude.