'Neoliberalna doktrina je potpuno izvlačenje države iz ekonomije i što manja uloga države smanjivanjem bespotrebne birokracije. Kod nas je situacija potpuno drugačija jer je država vlasnik kompanija, intervenira na tržištu opraštajući jednima dugove a drugima ne i masovno subvencionira u gospodarstvu', naglašava poduzetnik Davor Huić, jedan od predstavnika liberalno / libertarijanskog pokreta u Hrvatskoj koji nastoji podići glas o nužnosti promjena i transformaciji Hrvatske prema slobodnotržišnoj ekonomiji.

Tko su libertarijanci?

Riječ je o pokretu kojemu je individualna sloboda ključna vrijednost u političkom životu. Prevedeno na današnje prilike u Hrvatskoj, to bi značilo što manju državu, lišenu nepotrebne birokracije, koja se miješa u odnose na tržištu. Huić navodi da postoje razne varijante libertarijanaca, od anarhokapitalista koji smatraju da je moguće društvo bez države do institucionalista koji podržavaju minimalnu državu koja bi zadržala monopol nad upotrebom sile i sudskim aparatom, a sve ostale funkcije trebale bi se rješavati tržišnim odnosima.
U praksi, libertarijanci bi željeli privatizaciju svega, od školstva do zdravstva. Također žele i oštar obračun s nabujalom birokracijom.

'Od početka krize 2008. godine izgubili smo 200 tisuća mjesta u ekonomiji, ali je javni sektor ostao na istoj razini ili je jačao. Imamo prevelik, preskup, nereformiran i neefikasan javni sektor da bi ga naša ekonomija mogla podržati i to je ključni problem', smatra Huić.

… a u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj je libertarijanska scena sve življa. Mala skupina blogera, ekonomista, filozofa, novinara, sveučilišnih profesora i znanstvenika svakodnevno širi glas o tome da ono što imamo u Hrvatskoj nije kapitalizam, već beskrajna tranzicija. Huić objašnjava da ima sve više libertarijanskih blogera i autora koji pišu i javljaju se u javnosti i zastupaju stavove o nužnosti što manje države kao otpor jednoj etatizaciji (vlast državnog birokratiziranog aparata) društva.

'Ima dosta ekonomista koji su dugi niz godina aktivni na sceni - i ne samo njih. Stvar je u tome da se u posljednje vrijeme počelo prepoznavati da pitanje tržišne ekonomije nije samo ekonomsko pitanje, nego i ideološko. Onda su se počeli uključivati i filozofi i ljudi iz javnog života, novinari, blogeri, poduzetnici…' pojašnjava Huić.

Sve skupa, nastavlja, riječ je o dvadesetak ljudi koji su aktivni, koji pišu, objavljuju, koji su na Facebooku. 'Poduzetnici Saša Cvetojević i Nenad Bakić, bloger i aktivist Marko Rakar, sveučilišni profesor Darko Polšek, Borislav Ristić i ekonomisti poput Velimira Šonje i Vuka Vukovića neki su od njih, a taj milje se sada proširuje', kaže.

Libertarijanac je i Krunoslav Gašparić, autor bloga Kapitalac, koji objašnjava da je scena započela od blogova. Među predvodnicima je bio Nenad Bakić sa svojom Eklektikom, ali on je orijentiran prema investicijama i strogo na ekonomiju. 'Tu je kao političko-ekonomski blog najjači Nedjeljni komentar, koji godinama piše autor u sjeni - ne znamo tko je, pa Usporedbe, Monopolizam, među zadnjima je stigao KatKapital koji je konzervativac, ali mi smo svi isprepleteni u našim blog rolovima i pratimo tko što piše. Tako da je sva ta scena i sve te ideje dolaze u javnost kroz blogove', objasnio je Gašparić.

Neformalno, na Facebooku postoji velika grupa 'Libertarijanci koji govore naški', nisu svi libertarijanci jer je grupa otvorena, ali se tu nalazi mnogo libertarijanaca i mnogo onih koji žele čuti što to jest. Unutar grupe objašnjavaju što je libertarijanstvo i zainteresiranima daju linkove. 'Teži se da se kroz današnje vijesti ljudima najavi neželjena posljedica. Jer to što kolektivističke glave uvijek previđaju, posljedica je nekog događaja, oni u startu žele dobro, ali u konačnici to ne ispadne dobro i onda se zaboravi to dvoje povezati – uzrok i posljedicu', oštar je Gašparić. Ima među libertarijancima raznih struja.

Stjepo Bartulica i Vice Batarelo, predvodnici nove hrvatske konzervativne desnice, u potpunosti se slažu s libertarijancima i liberalima kada je ekonomija u pitanju, ali svjetonazorski, po pitanjima vjere, zastupaju konzervativna stajališta. Oni su predstavnici konzervativno libertarijanske struje. 'Oko ekonomskih stvari, fundamenata, pogledi su nam vrlo slični, a po pitanjima vjere se razlikujemo', navodi Huić. Njegov načelni stav jest da je to individualna stvar svakoga čovjeka. 'Budući da živimo u demokratskom sustavu i nekome se mora dati glas jer nema drugog izbora,  izglednije je da će libertarijanac dati glas nekome takvome nego nekome tko je u potpunosti antitržišno orijentiran', rezonira Gašparić.

U Hrvatskoj postoji strah od kapitala i prihvaćanja ideja slobodnog tržišta

A kakav je taj današnji hrvatski kapitalizam? Libertarijanski bloger smatra da u Hrvatskoj danas nemamo kapitalizam, nego 'kumski kapitalizam'. 'Za to postoji odvojeni pojam – 'kronizam' koji određuje stjecanje dobiti ili koristi vis a vis ugovora s državom. To su javno-privatna partnerstva i ne samo to, nego i cijeli sustav poticaja i zakona poput Zakona o strateškim investicijama, koji je također kronistički zakon', objašnjava Gašparić. Huić navodi da 52 posto zaposlenog stanovništva ne može izdržavati ostalih 48 posto koji ne rade: 'To je nemoguće! Jedino zbog čega još nismo bankrotirali jest to što je jeftin novac na tržištima kapitala pa se možemo jeftino zaduživati. Idući financijski poremećaj, ako bude, uništit će nas.' Gašparić ide i korak dalje i iz skupine koja radi izdvaja sve zaposlene u državnim i javnim službama jer njihove plaće dolaze iz proračuna.

Libertarijanski lijek za krizu

Što napraviti da bi se živjelo bolje? 'Rješenje je manja, jeftinija država, niži porezi, više prostora za privatnu inicijativu i jednostavniji birokratski aparat', navodi Huić. Prema njegovu mišljenju, efikasnija država je nužna u sferama u kojima je potrebna, da osigura pravednu tržišnu utakmicu i provođenje ugovora. Nužno je, kaže, smanjiti opterećenje, posebno opterećenje rada: '200 tisuća ljudi u realnom sektoru izgubili smo zbog visoke porezne presije, nefleksibilnog radnog zakonodavstva i birokratskih barijera.' S druge strane, Gašparić predlaže da se razmisli o jednom tranzicijskom razdoblju za sve servise koji se danas ostvaruju putem državnog proračuna i kroz državne monopole. A država ima monopole nad mnogim stvarima: zdravstvom, školstvom, energetikom…

'Zdravstvo je veliki potrošač i nema razloga da država ne dozvoli otvaranje nezavisnih bolnica i da ljudi ako već imaju obavezu da plaćaju sustav zdravstvene skrbi, mogu odlučiti hoće li to biti HZZO ili netko drugi', poručuje Gašparić. Smatra da ljudima treba dati izbor ako već postoji prisila odvajanja za zdravstveno osiguranje.

'Bila je tu nekada Addenda, osnovno zdravstveno osiguranje, pa su je pokopali. Kada je to krenulo dobro, onda su je odlučili presjeći. Tu bi se smanjio trošak', objašnjava bloger Gašparić. Također bi privatizirao i školstvo i dao priliku ljudima da odaberu škole u koje će djecu slati. Sada su uglavnom osuđeni na učitelje koje dobiju, bez obzira na njihovu kvalitetu.

'Učitelji se ne nagrađuju po kvaliteti rada, nego po stažu. Znači, može biti neki mladi nadobudan profesor koji će imati manju plaću od nekoga staroga učitelja koji je shvatio kako sustav funkcionira, a koji tamo sjedi sa 30 godina staža i baš ga briga za dobrobit djece i za njihovo znanje. Jedino što može prepoznati i nagraditi trud i znanje i angažman profesora jest liberalizacija. Privatne škole i vaučeri', smatra Gašparić. Tako bi se smanjili ogromni izdaci koje država ima u zdravstvu i školstvu

Libertarijanac zastupa mišljenje da treba uvesti konkurenciju gdje se to može kako bi se smanjili nominalni troškovi države. Tako bi se, priča, smanjio državni proračun i dobili bismo rasterećenje novčanika građana. 'Ako se smanji državni proračun i administracija, ljudi će polako prelaziti iz državnog u privatne sektore, ovisno o tome koliko će biti kvalitetni. Ni oni koju zagovaraju da to bude pod kapom države, nemaju se što buniti jer ako je stvarno javno zdravstvo dominantno i bolje, onda će to dokazati istog trena jer mu konkurencija neće učiniti ništa', pojasnio je Gašparić.

Libertarijanci / liberali na političkoj sceni?

Problem s kojim se susreću libertarijanci i liberali u Hrvatskoj jest taj što, kako kaže Huić, u Hrvatskoj nema ni jedne stranke za koju bi pošteni liberal mogao glasati. Iako nominalno imamo stranke koje i u svom imenu imaju naziv 'liberalna', protržišno orijentirani ljudi u Hrvatskoj, tvrdi Huić, ne prepoznaju te stranke kao liberalne. 'Ne postoji ni jedna stranka koja kao svoj cilj građanima nudi manje poreze. To je pravi test liberalizma. Neka ponude manje poreze, za tim u Hrvatskoj postoji potražnja', poručuje Huić. Gašparić je prepoznao jedino 'Hrvatsku 21. stoljeća' Nataše Srdoč kao stranku koja je najbliža njihovim pogledima, ali je opet je bliže konzervativnim pogledima, nego klasičnim liberalnim, odnosno, libertarijanskim. 'Možete čuti naznake onih elemenata koje mi zastupamo, u zadnje vrijeme Martina Dalić dosta o tome progovara, iako je meni sve to skupa dosta licemjerno jer ona je bila na vlasti pa onda nije znala ništa ili možemo reći da doživljava nekakvu katarzu za koju ne znamo u kojem će pravcu ići', naglasio je Gašparić.

U kapitalizmu je spas

Zaključno, Huić smatra da se Hrvatska kao relativno nerazvijena zemlja koja guši poduzetnički instinkt brojnim zakonima, a s 'trešmarksističkog' dijela scene dolazi taj jedan antipoduzetnički duh, mora hitno mijenjati. 'Imamo državu upetljanu u apsolutno sve i dok to ne riješimo, neće nam biti bolje', rezonira Huić te dodaje da zbog toga nismo interesantni ni stranim niti domaćim investitorima. 'Nitko neće doći u nestabilnu zemlju koja je na granici bankrota', zloslutan je Huić. A Gašparić smatra da kada govorimo o odgovornosti kapitalizma za situaciju u državi, moramo znati da on ipak djeluje unatoč svemu što čini država. 'Bez obzira na političke, ekonomske i ideološke poglede, potrebno je uz znatno više kritike pristupati razmatranju prijedloga koji dolaze od države, odnosno vlasti i institucija. Samo tako možemo razviti spoznaju o uzrocima i posljedicama politika koje predlaže i provodi vlast. Taj pristup kroz izvjesno vrijeme dovest će do uspostave vladavine prava kao osnove za slobodno i prosperitetno drustvo', poručio je libertarijanac.