Američki predsjednik Donald Trump uvlači Ukrajinu u pregovore o završetku rata pod okolnostima koje su vrlo nepovoljne za nju. Business Insider zaključuje da to i nije neko odstupanje od dosadašnjeg ponašanja SAD-a jer je cijelo vrijeme slabilo ukrajinsku snagu i sprečavalo je da dominira nad ruskim okupatorima
Iako ratom razorena zemlja vjerojatno ne bi zadržala toliko svog teritorija koliko ga ima bez međunarodnih partnera koji su joj dali milijarde dolara vojne i sigurnosne pomoći, isti su je partneri često stavljali u tešku situaciju, bilo na bojnom polju, bilo za pregovaračkim stolom, piše Business Insider. Trumpova administracija otežava ukrajinsku poziciju i slabi moć pregovaranja, pristaje na gotovo sve ruske uvjete te pokušava natjerati Ukrajinu da potpiše sporazum o mineralima, a istovremeno je izostavlja iz pregovora.
Potkopavanje u ključnim trenucima
Ukrajincima je ovaj trenutak posebno težak, ali nije prvi put da su ih partneri iznevjerili. Nestabilnost i neodlučnost među zapadnim vladama, naprimjer, potkopali su ih u kritičnim trenucima rata, ostavljajući ih s više od jedne propuštene prilike. Velika protuofenziva Ukrajine u ljeto 2023., veliki pokušaj ponovnog preuzimanja inicijative, uglavnom je propala i tada je vratila mnogo manje teritorija nego što se nadala.
Glavni dopisnik Wall Street Journala za vanjske poslove Jaroslav Trofimov, u svojoj knjizi 'Naši neprijatelji će nestati', napisao je da je Ukrajina željela pokušati mnogo hrabriju protuofenzivu i tražila je samo ograničenu potporu oružjem, ali SAD je rekao da je taj potez previše riskantan. Potom je zauzela konzervativniji pristup, prema preporuci SAD-a, ali je protuofenziva kasno započela zbog kašnjenja u isporuci oružja, posebno oklopnih borbenih vozila i tenkova te potpore za obuku od NATO-vih partnera.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u kolovozu 2023. da je želio da ta protuofenziva počne 'mnogo ranije', ali smatrao je da mora pričekati više zapadnog oružja. Duga odgoda dala je Rusiji mjesece da izgradi opsežnu i slojevitu obranu koja je osujetila napredovanje Ukrajine i učinila njezinu novonabavljenu zapadnu oklopnu tehniku prilično beskorisnom.
Oružje koje je Ukrajina tražila od partnera, a za koje su stručnjaci za ratovanje govorili da joj je prijeko potrebno, slano je nakon duge i često vrlo javne rasprave. Stizalo bi nakon što bi Rusija imala vremena za pripremu i kada bi bilo manje korisno, a također je često dolazilo u malom broju i s ograničenjima koja su ga činila manje učinkovitim.
Jedna ruka vezana iza leđa
Europski saveznici često nisu bili u mogućnosti dati Ukrajini oružje američke proizvodnje jer Bidenova administracija nije davala dopuštenje za to. Kad bi oružje i došlo, poput proslavljenog topničko-raketnog sustava visoke mobilnosti, poznatijeg pod skraćenicom HIMARS, nije se moglo koristiti u punom obimu. Naime SAD je zabranio da se napada teritorij Rusije, što mu je znatno smanjilo učinkovitost, a isto je vrijedilo za sve drugo jače naoružanje koje bi moglo nanijeti veliku štetu ruskim snagama i infrastrukturi. Tako se Ukrajina cijelo vrijeme bori 's jednom rukom vezanom iza leđa'.
Dok je dočekala HIMARS, taktički raketni sustav ATACMS, avione F-16, protuzračne sustave Patriot i drugo naoružanje, koje je tražila mjesecima prije, Ukrajina je bila u defenzivi i trpjela velike gubitke, a oni su se mogli izbjeći da je oružje stiglo ranije i bez ograničenja. Primjerice, dok je SAD napokon ukinuo ograničenje za ATACMS, Rusi su već pomaknuli većinu svojih ciljeva izvan dometa tog oružja.
SAD se pokazao i kao nepouzdan partner kada je paket pomoći, težak 61 milijardu dolara, bio zaustavljen šest mjeseci u Kongresu, do travnja 2024., jer su mu se protivili republikanci. U tom je razdoblju pala Avdiivka, što je bila prva velika ruska pobjeda u nekoliko mjeseci, a sve zato što Ukrajina nije imala dovoljno oružja i streljiva za obranu, što je Bidenova Bijela kuća i potvrdila, kritizirajući republikance zbog zaustavljanja paketa pomoći.
Mnogi od ukrajinskih saveznika vjeruju da ne postoji varijanta u kojoj Ukrajina pobjeđuje, nego da joj se daje dovoljno oružja da preživi i nastavi se boriti, ali ne dovoljno da pobijedi. Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis rekao je za Insider da je do kraja 2022. godine imao osjećaj da postoji teorija o pobjedi Ukrajine, odnosno da 'imamo sposobnost postići strateški poraz Rusije', no da je tada krenula ruska 'nuklearna ucjena' te je to potpuno promijenilo sliku, a ukrajinski saveznici počeli su popuštati.