Gostujući u emisiji Intervju tjedna Hrvatskog radija, voditeljica hrvatskog pravnog tima pred sudom u Hagu Vesna Crnić Grotić izjavila je da je pokretanje tužbe za genocid protiv Srbije 1999. bila politička odluka, kao što je bila i politička odluka da se ta tužba u međuvremenu ne povuče. Smatra da je hrvatski pravni tim obavio svoj dio posla na najbolji mogući način, što argumentira činjenicom da je prihvaćen najveći dio dokaza, a to je vidljivo u obrazloženju presude
Na pitanje zašto je podnesena tužba za genocid, kada je otpočetka bilo jasno da je takvu tužbu veoma teško dobiti, Crnić Grotić odgovorila je kako je tužba podnesena na temelju Konvencije o genocidu koja obvezuje i Hrvatsku i Srbiju, a ujedno omogućuje i nadležnost suda u Hagu. Napominje da između Hrvatske i Srbije nema drugih konvencija koje bi omogućile tužbu prema nekoj drugoj osnovi, što je hrvatskom pravnom timu također bio ograničavajući faktor.
Kao besmislicu Vesna Crnić Grotić odbacuje tvrdnju da je tužena kriva država. Smatra kako je jedna od pobjeda hrvatskoga pravnog tima to što je uspio dokazati da je Srbija pravna sljednica SFRJ. Ne možete tužiti pokojnika, kao ni državu koja više ne postoji, rekla je za HRT.
Iako nije presuđeno za genocid, sud je utvrdio da su zločini u genocidnoj namjeri postojali i da su bio dio plana stvaranja etnički čiste Velike Srbije, izjavila je voditeljica hrvatskog pravnog tima te se složila s ocjenom da se sud više bavio odnosom između država pa je iz vida na neki način izgubio žrtve. Ako države nastave pregovore u tom smjeru, žrtve bi mogle dobiti odštetu. Temeljem ove presude, napominje Crnić Grotić, nema mogućnosti traženja odštete, ali postoje nacionalni sudovi koji mogu utvrditi odgovornost i obeštetiti žrtve.
Aspekti haške presude kojima također možemo biti zadovoljni su i to što je njome utvrđeno da se za vrijeme Oluje nisu događali zločini na način na koji je to tvrdila Srbija te je na objektivan način utvrđeno tko je za sve kriv i tko je sve počeo, zaključila je Vesna Crnić Grotić.
