'Iako godina nije počela kako smo očekivali mislimo da će tu projektiranu stupu rasta BDP-a ipak biti moguće dosegnuti', kazao je Kozarić novinarima u Sarajevu pojašnjavajući kako se optimistične prognoze temelje na očekivanoj proizvodnji električne energije, hrane i na drvnoj industriji.

I neki drugi makroekonomski pokazatelji u BiH razmjerno su optimistični pa je tako stopa rasta industrijske proizvodnje u prošloj godini dosegnula 6,4 posto iako je godinu ranije čak bila u 'minusu' i to za 5,2 posto.

Inflacije u BiH u kojoj je domaća valuta konvertibilna marka fiksim tečajem vezana za euro prema službenoj statistici nema, odnosno postoji čak minimalna deflacija a prosječna je plaća bila 838 KM (428 eura) uz realni rast od 1,45 posto.

U Središnjoj banci BiH pohvalili su se i povećanjem deviznih rezervi zemlje do iznosa većeg od sedam milijardi KM (nešto manje od 3,6 milijardi eura).

Ostali makroekonomski pokazatelji pak ukazuju i na negativne trendove a najuočljivi je rast razine zaduženosti te zemlje iako je ona još uvijek znatno manja u odnosu na Hrvatsku ili Srbiju. Vanjski dug BiH narastao je tako u prošloj godini na 7,4 milijardi KM (3,78 milijardi eura) i u odnosu na 2008. godinu on je udvostručen.

U 2013. godini zabilježen je priliv tek 478 milijuna KM (244 milijuna eura) u vidu izravnih stranih ulaganja što je tek trećina iznosa iz 2008. godine.

Nezaposlenost ostaje gorući problem u BiH i prema statistici Središnje banke ona se procjenjuje na 27,5 posto.

Komercijalni bankarski sektor u BiH također se našao u problemima što pokazuju gubici u poslovanju u 2013. godini te povećanje udjela tzv. nekvalitetnih odnosno nenaplativih kredita do iznosa od 15 posto.

U 2008. godini takvi su krediti u ukupnim bankarskim plasmanima u BiH sudjelovali sa svega 3,1 posto.

Komentirajući tu činjenicu guverner Kozarić je kazao kako su nekvalitetni krediti možda najveći problem komercijalnih banaka u BiH. 'To je još uvijek manje nego u regiji no zahtijeva pozornost svih banaka', kazao je Kozarić.

Istaknuo je kako se zbog toga u kontinutitetu provode tzv. stres testovi za sve banke koje posluju na tržištu kako bi se provjerila njihova stabilnost no istoodbno je upozorio kako bi se i banke sada morale drugačije postaviti odnosno biti 'više fer' u zaključivanju kredita s klijentima i upoznati ih sa stvarnim rizicima ulaska u takve aranžmane.