Blažeković je ove godine na dnevnice, troškove za putovanja autom ili avionom te troškove hotela potrošio 182.197 kuna. U stopu ga slijedi HDZ-ov Frano Matušić s potrošenih 167.128 kuna, od čega čak 98.000 kuna otpada na troškove automobila kojim Matušić putuje na sjednice iz Dubrovnika. Na trećem je mjestu Ante Babić, HDZ-ov zastupnik iz dijaspore, koji je u 2013. potrošio 145.191 kuna. Na četvrtom mjestu po troškovima je HNS-ov Srđan Gjurković, koji je na račun toga što je, među ostalim, predsjednik Odbora za financije potrošio 144.834 kuna. Na petom je mjestu pak HDZ-ov Davor Božinović s potrošenih 132.804 kuna.

Što se pak tiče samog rada, zastupnici su ove godine na plenarnim sjednicama radili 110 dana plus još 50 dana kada su se održavale samo sjednice odbora i drugih radnih tijela. U tih sveukupno 160 radnih dana Sabor je raspravio 482 točke dnevnog reda i pritom izglasao 308 zakona, od kojih se 157 usklađivalo sa zakonodavstvom Europske unije.

'Dobar dio zakona, 81 posto, i dalje je nažalost doneseno u hitnoj proceduri, no ipak veseli vijest da je čak 157 zakona doneseno jednoglasno', prokomentirao je predsjednik Sabora Josip Leko.

Što se pak tiče aktivnosti zastupnika, na sjednicama su se ove godine za riječ javili preko 10.000 puta. Najpričljiviji je u mandatu ove Vlade (op. a., zadnje dvije godine) pritom bio Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista koji se za riječ javio 968 puta. Slijedi ga HDZ-ov Ivan Šuker sa 823 javljanja za riječ, a na trećem mjestu je HDSSB-ov Boro Grubišić sa 792 javljanja za riječ. Što se pak tiče vladajuće koalicije, najaktivnija, na 17. mjestu, bila je SDP-ova Ingrid Antičević Marinović koja se za riječ javila 240 puta, a slijedi je njezin stranački kolega Šime Lučin koji brojku od 238 javljanja može zahvaliti i tome što je dobar dio odradio govoreći u ime Odbora za izbor i imenovanja.

Među onima koji definitivno svojom aktivnošću nisu opravdali povjerenje građana je i SDP-ov Josip Vuković koji se nijednom nije javio za riječ u dvije godine mandata ovo saziva, a u 'saborskoj tišini' priključio mu se i Željko Kerum. Na dnu je ljestvice i nekolicina zastupnika koji su mandat aktivirali tek ljetos ili koji su u Sabor došli kao zamjene pa još nisu ni stigli govoriti. Aktivnošću se nije proslavio ni predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko koji se u dvije godine za riječ javio samo četiri puta. Za usporedbu predsjednik SDP-a Zoran Milanović u prethodnom se sazivu Sabora, dok je njegova stranka bila u oporbi, u četiri godine za riječ javio 60 puta.

'Zastupnici su najčešće govorili kroz replike, što govori da se manje raspravljalo tematski, a da se više biračima obraćalo u kraćem obliku', rekao je Leko. Osim toga, nadodao je, primjetno je i da se rasprave koje se vode ujutro protežu, odnosno da je njihova duljina ekvivalentna dvostrukom ili trostrukom uobičajenom trajanju rasprava. 'Zastupnici očito procjenjuju da je ujutro Sabor najviše praćen i tada se obraćaju biračima', rekao je Leko.

Proširenje instituta replike i ukidanje 'ispravka netočnog navoda' stiglo je nakon izmjena saborskog Poslovnika. Iako su tada vladajući tu ideju predstavili kao nešto što će poboljšati rad Sabora, nakon dvije godine pokazalo se da je upravo proširenje instituta replike produljilo rasprave. 'Bio je to pokušaj da se replikama dinamiziraju saborske rasprave, nosvaki instrument moguće je zloupotrijebiti pa se i replike najčešće vodemimo tematske rasprave, i to prema vlastitom klubu, što ne pojašnjava,nego zamagljuje temu o kojoj je riječ', rekao je Leko.

HDZ je stranka koja je u ovom VII. sazivu pretrpjela najviše stegovnih mjera. Čak 14 puta njihovim je zastupnicima izrečena opomena, a osam im je puta izrečena kazna oduzimanja riječi. Na drugom mjestu su zastupnici SDP-a kojima je izrečeno sveukupno devet stegovnih mjera.

Uza sve podatke o trošenju novca i raspravama koje u većini slučajeva nisu tematske, nego se svode na međusobne optužbe lijeve i desne strane, nije ni čudo da Sabor u anketama redovito dobiva najslabije ocjene od svih institucija. Novinari su stoga Leku upitali može li se nešto napraviti da se takva loša slika Sabora promijeni.

'Nemamo istraživanje koje bi pokazalo zašto je mišljenje građana takvo. Sabor biraju građani, strukturiran je onako kako su sami odlučili. Građani očekuju da im Sabor osigura bolji standard i to je razlog da nisu zadovoljni, jer se to ne ostvaruje dinamikom kojom bismo željeli mi u Saboru i koju građani očekuju. Manje je važno da su zastupnici stalno u sabornici. Važnije je da proučavaju zakonske projekte i izvješća, nego da sjede u Saboru, ako tema nije u području njihova interesa', smatra Leko.

Iako se Leko još ranije izjasnio protiv sankcioniranja zastupnika koji ne dolaze na sjednice, novinari su ga još jednom upitali bi li i to bilo jedno od rješenja da se poboljša slika Sabora. 'U sankcijama trebaju sudjelovati građani na izborima. Ima zastupnika koji rade puno i dobro, koji proučavaju teme i konzultiraju se sa stručnjacima', rekao je Leko.