'To su razmjeri koje nitko dosad nitko nije očekivao", rekao je voditelj projekta o povijesnom utjecaju istočnonjemačkog režima pri Slobodnom sveučilištu u Berlinu (FU) Klaus Schroeder za "Financial Times Deutschland".

On je ukazao na to da su provjere kandidata za rad u javnim službama nakon ujedinjenja dviju njemačkih država bile manjkave i površne, što je mnogim suradnicima zloglasnog Stasija omogućilo neometan prelazak u državne službe ujedinjene Njemačke.

"Provjere su u dobroj mjeri bile standardizirane i površne", zaključio je Schroeder

Pokrajinski povjerenik za kontrolu Stasijevih arhiva Gerhard Ruden smatra da je ponovna provjera uposlenika u javnim službama koji su preuzeti iz javnih službi DDR-a, nužna.

"To je pitanje političke higijene", smatra Ruden.

Savezni kriminalistički ured (BKA) u srijedu je potvrdio napise medija po kojima je 23 nekadašnjih suradnika Stasija još uvijek aktivno unutar samog BKA. Jedan od njih čak pripada i službi zaduženoj za direktnu zaštitu kancelarke Angele Merkel.

Udruga žrtava staljinizma (VOS) traži od savezne vlade hitro rasvjetljavanje slučaja.

"To da se nekadašnji počinitelji zločina danas nalaze na vodećim državnim položajima je šamar svim žrtvama Stasija", smatra glasnogovornik VOS-a Ronald Laessig. On je izrazio bojazan da su njemačke javne službe "prošarane Stasijevim ljudima".

Stručnjaci procjenjuju da će kontrola i eventualno udaljavanje iz službe nekadašnjih suradnika režimske tajne policije biti otežano s obzirom na to da je rok koji je omogućavao provjeru istekao 15 godina nakon donošenja zakona vezanog uz prelaz iz istočnonjemačkih službi u njemačke savezne službe tj. 2006.

Po službenim podacima, ministarstvo sigurnosti DDR-a je upošljavalo 91.000 stalno zaposlenih. Uz to je, procjenjuje se, sa Stasijem surađivalo odnosno vlastite sugrađane špijuniralo još oko 100.000 "neslužbenih suradnika".