Kukuriku koalicija predstavila je u Vukovaru dijelove svog Plana 21 posvećene regionalnom razvoju i korištenju europskih fondova, odnosno poljoprivrednoj politici, no lider oporbe osvrnuo se i na neka aktualna pitanja, posebice srbijanske optužnice.

‘Nevjerojatno je da 20 godina nakon rata dolaze optužnice koje su stare 20 godina. To ukazuje i na nered u nadležnim organima i tijelima Srbije, ali i na nejasne dogovore i ugovore između državnih odvjetništava. Ipak to ne smiju dogovarati državni odvjetnici, nego vrh vlasti u komunikaciji s Beogradom’, rekao je Zoran Milanović

Podsjetio je da je primarni cilj dvaju državnih odvjetništava progon ratnih zločina, iz čega treba uslijediti kažnjavanje zločinaca, no i ukazao na to da ‘pitanje optužnica treba riješiti u zajedničkom interesu dviju država kao visoko političko pitanje’.

‘Jasno se vidi gdje je bio problem - Vlada nije odradila svoj posao, iako ovo nije napad na njih, ali to je njihov propust. Nema alibija i nitko se ne smije skrivati iza drugih. Nastupila je mala kriza koja se ubuduće ne smije događati’, upozorio je Milanović uz napomenu da za problem optužnica odgovornost moraju preuzeti vlade u Zagrebu, odnosno Beogradu.

Zoran Milanović je govorio i o navodnim otkazima u državnoj upravi, rekavši otvoreno da je to - laž. ‘Govori se o 80 posto otkaza, no uporno vas lažu. Ne, 99 posto ljudi će ostati, jer Hrvatska nema izbora i ne možemo promijeniti kompletnu radnu snagu u javnom sektoru. Oni koji su u samom vrhu političke piramide, a ti su najglasniji, morat će potražiti novu šansu na novim izborima. Oni koji rade i zarađuju svoj kruh, nastavit će raditi, no bit će teže i morat će raditi više. To je jedini put za izlazak iz krize, drugog nema’, obećao je Milanović.

Ustvrdio je i da ‘Hrvatskoj ne trebaju bolni rezovi, poput otpuštanja i cipelarenja ljudi’, ali je nagovijestio ‘više rada i više odgovornosti, posebice u javnom sektoru’.

Još je i upozorio dao je ‘u dosadašnjoj kampanji previše otrova, što podsjeća na 90-e'. Stoga je političke protivnike pozvao da se ‘okane toga’. ‘Neka razmišljaju o tome da ih slušaju mladi ljudi koji se formiraju i koji iz njihovih otrovnih riječi, otrovnih usporedbi i otrovnih nacionalističkih ispada mogu zaključiti da je to prihvatljivo ponašanje. Nije prihvatljivo i kod nas neće proći. Bavit ćemo se konkretnim stvarima, pa neka građani odluče’, poručio je Milanović.

Govoreći konkretno o regionalnom razvoju, SDP-ov gospodarski strateg Branko Grčić ukazao je na to da Kukuriku koalicija, ako osvoji vlast, namjerava smanjiti krupne socijalne i ekonomske regionalne razvojne razlike, povećati konkurentnost gospodarskih sustava u svim hrvatskim regijama te pripremiti Hrvatsku za učinkovito korištenje EU pretpristupnih, odnosno strukturnih fondova.

Upozorio je i da srednja i istočna Hrvatska, kao jedna od tri regije (uz nju su tu još jadranska i sjeverna Hrvatska) kako ih u svojim vizijama vidi Kukuriku koalicija, ima BDP na razini 46 posto europskog prosjeka. Jadranska Hrvatska je na 62 posto prosjeka, a sjeverna na 79 posto.

‘Regionalne razlike namjeravamo smanjiti povećanjem konkurentnosti gospodarstva po modelu 5I - investicijama, razvojem industrije, izvozom, inovacijama i integracijama’, najavio je Grčić.

O poljoprivrednoj politici govorila je saborska zastupnica Dragica Zgrebec, najavljujući nužnost povećanja proizvodnje kvalitetne i sigurne hrane, potom sirovine za prehrambenu industriju, repromaterijala za vlastitu reprodukciju, ali i za izvoz te nužnost održivog razvoja ruralnog prostora.

‘Državnu zemlju trebalo bi davati u višegodišnji zakup koji će trajati otprilike kao jedan radni ili životni vijek, ali onim poljoprivrednicima kojima je to primarno zanimanje. Ne smijemo bježati ni od tzv. socijalnih mirovina za one ljude treće životne dobi koje bi dali zemlju u državno vlasništvo’, najavila je Dragica Zgrebec neke od konkretnih mjera iz Plana 21 Kukuriku koalicije.

Građane, koji su se u velikom broju okupili u Ružičkinoj rodnoj kući, zanimali su odgovori na pitanja o raspodjeli državne zemlje, aktualnog trenutka brodogradnje i metalurške industrije, oživljavanja nekih vukovarskih industrijskih brandova, rješavanja državnog duga, problemu javne nabave, ali i ulaganja u obnovu Vukovara.