Poslije osam godini u oporbi, bivši konzervativni premijer Viktor Orban velik je favorit mađarskih parlamentarnih izbora na kojima bi u nedjelju znatan uspjeh trebala postići i stranka krajnje desnice, Jobbik. Karizmatski vođa Fidesza, Viktor Orban, kojemu sve ankete predviđaju pobjedu, obećava 'ponovo dići na noge mađarsko gospodarstvo', 'uvesti red u zdravstvo' te 'jamči javnu sigurnost'
Da bi to ostvario, Orban je najavio porezno rasterećenje i 'stvaranje milijun novih radnih mjesta u idućem desetljeću' u zemlji od 10 milijuna stanovnika koja se danas nosi sa 10-postotnom nezaposlenošću.
Mađarska, koju socijalisti vode od 2002, spašena je od stečaja u listopadu 2008. zajmom Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i Europske unije u iznosu od 20 milijardi eura.
Tada su donesene mjere stroge proračunske štednje: povećanje poreza, smanjenje vladine pomoći, ukidanje trinaeste plaće, rezanje mirovina, što bi birači u nedjelju lako mogli kazniti birajući desnicu i krajnju desnicu.
Ultradesničarska stranka Jobbik, kojoj je kandidat za premijera 31-godišnji Gabor Vona, odašilje snažne rasističke poruke u zemlji u kojoj Romi čine 10 posto stanovništva.
A upravo je Rome i banke Jobbik ocrnio kao glavne krivce za aktualne mađarske nevolje te obećava oporezivanje banaka i 'vraćanje Mađarske Mađarima'.
U populističkoj maniri, Jobbik obećava '20 godina za 20 godina', što znači 20 godina zatvora kojima će kazniti političku klasu za posljednja dva desetljeća.
Sve ankete suglasne su oko predviđanja pobjede oporbenom čelniku Viktoru Orbanu (Fidesz), koji bi se trebao vratiti na vlast nakon osam godina u oporbi.
Njegovu Fideszu ankete predviđaju od 57 do 59 posto glasova, socijalistima od 16 do 20 posto, a Jobbiku od 13 do 17 posto.
Instituti drže da će samo te tri stanke prijeći izborni prag od pet posto potrebnih glasova te da će neokonzervativci MDF i nova stranka ljevica-zeleni LMP ostati izvan parlamenta.
Ankete također proriču slab odaziv od 53 posto, što je pad u odnosu na zadnje izbore prije četiri godine na koje je izašlo 61 posto birača.
Drakonske mjere ograničenja javne potrošnje što su ih socijalističkoj vladi Gordona Bajnaija nametnule međunarodne financijske institucije i Europska unija kada su izdvojile 20 milijardi eura pomoći 2008., urodile su plodom.
Članica Europske unije od 2004, Mađarska se sve donedavno nadala ući u zonu eura 2014. Uspjela je smanjiti prevelik deficit, koji je u 2006, bio veći od devet posto BDP-a, a u 2009. je snižen na 4,0 posto BDP-a, prema privremenim podacima.
Zadnjih 18 mjeseci, mađarska je forinta stabilizirana. Budimpešta je uspjela vratiti povjerenje financijskih tržišta, tako da se vlada nedavno uspjela odreći zadnjih dijelova međunarodnog zajma.
