Nasilje nad ženama u porodu u Hrvatskoj još je uvijek neprepoznato kao kršenje ljudskih prava i zakonom zajamčenih prava pacijenata, te je širom društvenom inicijativom potrebno rodilje informirati kako bi rodilišta prestala biti mjestima institucionalnog nasilja nad ženama, istaknuto je na okruglom stolu koji je danas, uoči Međunarodnog dana zaštite ljudskih prava, 10. prosinca, organizirala udruga Roda.
Okruglim stolom 'I nasilje u porodu je nasilje nad ženama', u nazočnosti predstavnika institucija, organizacija civilnog društva i zdravstvenih djelatnika, udruga Roda (Roditelji u akciji) pridružila se brojnim hrvatskim i svjetskim organizacijama koje od 25. studenoga (Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama) do 10. prosinca (Međunarodnog dana ljudskih prava) obilježavaju 16 dana aktivizma i promoviraju zaštitu ljudskih prava.
Svjetske medicinske publikacije nasiljem u porodu nazivaju svako prerano i neprimjereno korištenje medicinskih intervencija, ubrzavanje poroda bez pristanka rodilje, dovršenje poroda carskim rezom kada to nije prijeko potrebno te rano odvajanje majke od djeteta, istaknula je koordinatorica udruge Roda Branka Mrzić Jagatić
Upozorila je i na činjenicu da rodilje u Hrvatskoj najčešće nisu upoznate sa svojim pravima, ne poštuje se njihova privatnost, izložene su emocionalnim prijetnjama i ucjenama, drži ih se u neizvjesnosti ili im se daju iskrivljene i netočne informacije.
‘Kada bi takvo ponašanje žene doživljavale na poslu, u kući ili na ulici, proglasili bismo to nasiljem i takvim ženama ponudili zaštitu i pomoć’, istaknula je Mrzić Jagatić te ustvrdila da je ono u institucijama, koje bi trebale biti 'hramovi zdravlja', uobičajena i prešućena pojava. Budući da žene u Hrvatskoj još uvijek nemaju pravo rađati kod kuće, riječ je o institucionalnom nasilju nad ženama, poručila je.
Odvjetnica Ines Bojić istaknula je potrebu senzibiliziranja javnosti jer rodilje često nisu svjesne da su izložene bespotrebnim patnjama, da ih se verbalno ponižava i vrijeđa ustavom zajamčeno dostojanstvo. Rodiljama koje pravnim putem odluče potražiti naknadu savjetuje da se pozovu na Zakon o obveznim odnosima, koji regulira povredu osobnosti, te na temelju kojega na hrvatskim sudovima mogu tražiti naknadu.
‘Ako rodilja na domaćim sudovima ne dobije zadovoljavajuću zaštitu, obratiti se može i Europskom sudu za ljudska prava’, naglasila je Bojić.
U širom spektru prava koji hrvatski zakonodavni okvir jamči rodiljama upozorila je i na odredbe Zakona o zaštiti prava pacijenata koji, uz ostalo, jamči mogućnost prihvaćanja ili odbijanja nekog postupka te pravo na informiranost o mogućim prednostima i rizicima predloženog zahvata.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorila je kako se zbog diskriminacije u rodilištima, sve veći broj žena u Hrvatskoj odlučuje za porod kod kuće. Nažalost, dodala je, to pitanje tek treba zakonski regulirati, jer danas se ti porodi odvijaju u nekontroliranim uvjetima, bez stručne asistencije i uz pravnu nesigurnost žena.
