Nastavnici smatraju dobrom međupredmetnost građanskog odgoja i obrazovanja, primijetili su kod učenika da su jako skloni tim sadržajima i jača njihov interes za zajednicu, no, ne dobivaju svi učenici na jednak način te sadržaje, rezultati su istraživanja predstavljenog u utorak
Kvalitativno istraživanje, provedeno među 40-ak nastavnika koji provode međupredmetno građanski odgoj i obrazovanje u osam gradova, pokazuje da su nastavnici opterećeni vlastitim predmetima te da imaju jako puno ishoda koje moraju ostvariti, pa međupredmetnost malo zaostaje.
"Nastavnici smatraju da je međupredmetnost dobra, ali da bi morala biti nadopuna predmetu građanskog odgoja i obrazovanja", kazao je Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu predstavljajući rezultate na javnoj raspravi "Glas učenika za kvalitetnije građansko obrazovanje i dijalog mladih s donositeljima odluka".
No, dodao je, taj uzorak je bio pristran jer je riječ o nastavnicima prilično zainteresiranima za građanski odgoj i obrazovanje i žele ga provoditi, a postoji i dio nastavnika koji su nemotivirani tako da individualni pristup rezultira time da ne dobivaju svi učenici na jednak način sadržaje koje bi trebali tijekom svog obrazovanje.
Učenici su, prema istraživanju, jako skloni tim sadržajima i to jača njihov interes za zajednicu i povezivanje s lokalnom zajednicom, kao i prepoznatljivost škole u lokalnoj zajednici budući da surađuju s različitim udrugama, ali i lokalnim vlastima. Nastavnici su pak istaknuli da im nedostaje kvalitetne edukacije za provedbu tih međupredmetnih tema jer imaju samo svoje inicijalno nastavničko obrazovanje za svoje predmete, a ne nužno za provedbu međupredmetnih tema.
Problematično je, istaknuo je Baketa, da nakon niza godina provedbe međupredmetnih tema građanskog odgoja, ali i drugih tema, nema praktički nikakve povratne informacije na razini sustava - Ministarstva znanosti i obrazovanja ili agencije.
Pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, mlade i sport Luka Juroš naveo je da u Zagrebu građanski odgoj i obrazovanje kao pilot-projekt pohađa 1 500 učenika, njih oko dva posto, s oko 100 nastavnika i oko 65 škola. Građanski odgoj i obrazovanje proširit će se iduće godine i na druge škole nakon provedene evaluacije, poslat će se dopis svim školama i pozvati ih na uključenje u građanski odgoj.
U Zagrebu postoje dva modela aktualne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja: ŠIZ - Škola i zajednica i ZAG - Zajednica aktivnih građana. Predsjednik Povjerenstva za uvođenje ZAG-a Tomislav Reškovac kazao je da je ZAG namijenjen isključivo srednjim školama i ide kao fakultativni predmet.
ŠiZ ide kao izvannastavna aktivnost i namijenjen je i srednjim i osnovnim školama, iako je prvenstveno usmjeren na osnovne škole. Trenutno je unutar ZAG-a unutar prve godine eksperimentalne faze uključeno 28 škola - 25 osnovnih i tri srednje, 42 nastavnika i nešto malo manje od 700 učenika.
Nakon što završi godina, bit će gotova i evaluacija programa u svibnju na temelju čijih rezultata će se napraviti potrebne promjene i u prijedlogu kurikuluma i u načinu organizacije i od jeseni će biti program dostupan svim školama u kojima postoji interes. javnu raspravu organizirali su Ambidekster klub i GOOD inicijativa.