Oko 36 milijuna birača trebalo bi izabrati novi parlament a prozapadno vodstvo u Kijevu nada se da će prijevremeni izbori donijeti više stabilnosti krizom pogođenoj zemlji u kojoj je više od 3.600 ljudi ubijeno u sukobu s proruskim separatistima tijekom ove godine.

Kad su Ukrajinci prošle zime izišli na ulice tražeći ostavku proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, njihova poruka bila je jasna - htjeli su čvršće veze sa zapadnom Europom, iskorjenjivanje korupcije i pravednije i otvorenije društvo.

U svibnju su izabrali novog predsjednika - poduzetnika Petra Porošenka, koji je obećao da će ispuniti njihove zahtjeve, ali na vlasti je i dalje saziv parlamenta u kojem su mnogi bivši Janukovičevi saveznici, a politički sustav još nije promijenjen.

Kako bi se oslobodio ostataka starog režima u parlamentu, Porošenko je raspisao prijevremene izbore na kojima se očekuje pobjeda njegova bloka.

Po rezultatima ispitivanja javnog mišljenja Instituta za sociologiju Kijeva i Zaklade demokratskih inicijativa, objavljenim ovoga tjedna, za Porošenkov blok, potpuno novu koaliciju koja je utemeljena kako bi ga poduprla na predsjedničkim izborima, u kojoj je i Udar kijevskoga gradonačelnika Vitalija Klička, namjerava glasovati 30 posto birača, a slijede oporbena nacionalistička Radikalna stranka populista Olega Lijaška (13 posto) i Narodna fronta premijera Arsenija Jacenjuka (11 posto).

Prozapadna stranka Samopomoć, uglavnom sastavljena od aktivista civilnoga društva koje vodi bivši gradonačelnik Lavova Andrij Sadovij, trebala bi dobiti 8,5 posto glasova, a Domovina, stranka bivše premijerke Julije Timošenko 7,5 posto. Jaka Ukrajina koju vodi oligarh i bankar Serhij Tipiko i Oporbeni blok, otvoreno proruska stranka, mogle bi prijeći izborni prag od pet posto za ulazak u parlament.

Od 29 stranaka koje se natječu za 450 mjesta u ukrajinskom parlamentu, Vrhovnoj Radi, nijedna službeno ne predstavlja svrgnuti Janukovičev režim, a većina ih podupire čvršće veze sa Zapadom. Janukovičeve Stranke regija više nema, a ankete pokazuju i da bi prvi put u 20 godina Komunistička partija mogla ostati bez zastupnika u parlamentu.

Izbori se, kao i prošli predsjednički izbori u svibnju, održavaju u zahtjevnim okolnostima kada je riječ o dijelovima ukrajinskog teritorija Donecku i Luhansku.

Iako bi ukupno oko 36 milijuna Ukrajinaca trebalo moći dati svoj glas, glasovanje će biti ograničeno na područja pod kontrolom vlade, što znači da oko 3 milijuna birača u istočnim regijama Donecka i Luhanska neće sudjelovati. Izbori se neće održati ni na Krimu što znači da će se popuniti samo 424 od ukupno 450 mjesta u parlamentu.

Separatistički vođe kazali su da će ignorirati nedjeljne izbore i odredili su da će svoje vlastite izbore, koje vlada u Kijevu smatra nelegitimnima, održati 2. studenoga. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin pozvao je Rusiju da zaustavi nelegalne izbore jer bi oni mogli uzrokovati trajnu podjelu.

U svakom slučaju, očekuje se Porošenkova pobjeda koja bi trebala biti dovoljno uvjerljiva da s drugim proreformskim strankama sastavi vladu. Porošenko želi jasan mandat i legitimitet za provedbu reformi i integraciju Ukrajine s Europom. Najavljuje bolju provedbu zakona, decentralizaciju vlasti, reformu političkog sustava i policije, u kojoj su i dalje mnogi stari kadrovi, iskorjenjivanje korupcije i ostalih negativnih ostataka Janukovičeva režima.