U pozivu i apelu Hrvatskome saboru i javnosti, koji je dostavljen Hini, potpisnici napominju da, bez obzira na svjetonazorske, političke i druge razlike, osjećaju svoju dužnost i obvezu kao građani Republike Hrvatske progovoriti o arbitražnom sporazumu o rješavanju hrvatsko-slovenskoga graničnoga spora.

Tim se prijedlogom, kako navode, nalaže arbitražnome sudu da odluči o spoju ili dodiru - svejedno koji izraz upotrijebili - Slovenije s otvorenim morem. Slovenija zahtijeva da taj spoj bude teritorijalan. Nije, prema tome, riječ ni o kakvom režimu plovidbe brodova, već o tuđem teritorijalnome koridoru kroz neprijeporno hrvatsko državno područje, hrvatsko more, navodi se u apelu.

'Arbitražnome sudu se, dakle, nalaže da svojom presudom, koju će stranke morati izvršiti, prisili Hrvatsku na odricanje od dijela vlastitoga državnog teritorija uz savudrijsku obalu, u pojasu mora i podmorja koji je dug 26 kilometara, a širok 5 kilometara i 400 metara', upozorava se te podsjeća da bi Hrvatska morala provesti u djelo obvezujuću odluku arbitražnog suda.

Napominje se da je taj zahtjev u suprotnosti s Konvencijom UN-a o pravu mora, koju je prihvatilo 160 zemalja, da se sporovi među državama rješavaju prije svega pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, glavnim sudištem Ujedinjenih naroda.

'Naša Vlada i predsjednik Republike vele nam da će Slovenija, ako sporazum odbijemo, ponovno blokirati naše pregovore s EU. Zbog toga ćemo dugi niz godina ostati izvan europskih integracija. Oduvijek smo zagovarali naše priključenje EU, ali na principima ravnopravnosti', ističe se u apelu te dodaje da je apsolutno nedopustivo ulazak u EU plaćati teritorijem, što bi značilo da bi Hrvatska bila prva i jedina država koja je učlanjenje u EU platila teritorijem. Kako se navodi, bilo bi to ujedno i kršenje principa EU da se unutarnji sporovi rješavaju pred Međunarodnim sudom pravnim sredstvima, a ne političkim.

'Zbog zahtjeva u arbitražnome sporazumu da arbitražni sud odluči i o spoju Slovenije s otvorenim morem, tim sporazumom se ne uređuje samo sporna granica naslijeđena poslije propasti bivše Jugoslavije, već se pristaje na otuđenje vlastitoga teritorija usuprot hrvatskome Ustavu, međunarodnim konvencijama i praksi država, pa se o takvome sporazumu u Hrvatskome saboru može odlučivati jedino striktnom kvalificiranom većinom svih sabornika', stoji u tekstu poziva.

Poziv i apel Hrvatskome saboru i javnosti potpisali su: Imra Agotić, Ivan Aralica, Zvonimir Baletić, Ivo Banac, Zvonimir Čičak, Ivan Đikić, Nedjeljko Fabrio, Ante Gavranović, Emil Havkić, Vladimir Ibler, Dubravko Jelčić, Mirjana Kasapović, Dubravka Kocijan Hercigonja, Zvonko Maković, Božidar Novak, Davor Pavuna, Josip Paladino, Velimir Pravdić, Milan Ramljak, Davorin Rudolf, Petar Stipetić, Vlatko Silobrčić, Slobodan Šnajder, Zdravko Tomac, Marija Ujević-Galetović i Milan Vuković.