'Mlade obitelji su nam javile da prodavači stanova otvoreno postavljaju dvije cijene za isti stan - višu ako se kupci javljaju na natječaj za subvencije, primjerice 1.500 eura po kvadratu i nižu, primjerice 1.300 eura po kvadratu ako kupac nema državnu subvenciju', upozorio je predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru.

Zastupnik Hrvoje Zekanović izjavio je da su Vladi u kampanji bila puna usta demografije, a sada, kada se kreira proračun za iduću godinu, ministar financija Zdravko Marić ništa ne spominje.

Ilčić ističe da bi cijena stana trebala biti ista za sve potencijalne kupce i prodavač ne bi trebao niti znati odakle kupcu novac za kupnju nekretnine. Međutim, prodavač, kao založni dužnik treba potpisati ugovor o kreditu i kupac ne može od njega 'sakriti' činjenicu da u ugovoru o kreditu stoji državna subvencija, napominje.

'Država u ovom projektu koji je načelno dobar, nije uspjela naći model u kojem bi subvencija zaista pripala mladim obiteljima već lako dolazi do klasične ucjene u kojoj umjesto mladih obitelji subvenciju dobiva prodavač stanova. Kad k tome dodamo rast cijena nekretnina i činjenicu da mogućnost dobivanja subvencija nije stalna već su zbog roka natječaja mlade obitelji prisiljene kupovati nekretninu na brzinu, pitanje je koliko su mlade obitelji stvarno dobile ovom mjerom', upozorio je Ilčić.

Kao pozitivan primjer navodi pronatalitetnu politiku Mađarske. 'Kada dvoje mladih sklopi brak mogu dobiti kredit od 30.000 eura. Ako u roku od pet godina dobiju dijete otpisuju im se kamate na kredit i nakon toga vraćaju samo glavnicu. Ako nakon toga dobiju drugo dijete, otpisuje im se trećina glavnice a ako dobiju treće dijete, ne samo da im se otpisuje ostatak duga već im se vraća sve što su uplatili. Tu su i dvije druge vrste stambenih kredita sa značajnim subvencijama za svako rođeno dijete. Obitelji s troje i više djece mogu dobiti do 7.500 eura subvencije za kupnju automobila, majke s više djece potpuno su oslobođene plaćanja poreza na dohodak, bake i djedovi mogu izostajati s posla kako bi pomogli u čuvanju unuka i kako bi se roditelji što prije mogli vratiti na posao', navodi Ilčić.

Mađarska bilježi rast nataliteta od 20 posto jer sve mjere motiviraju roditelje da rade i pronatalitetna politika je okrenuta srednjem sloju od kojeg se može očekivati veći natalitet, za razliku od Hrvatske koja još uvijek ima zastarjeli model pronatalitetne politike koji je isključivo socijalni, a ne poticajni, zaključio je Ilčić, najavivši da Hrvatski suverenisti pripremaju program za sljedeće parlamentarne izbore u kojem obiteljska i demografska politika ima vrlo važnu ulogu.