Na 13. sjednici Vijeća za ljudska prava koja u Ženevi traje do 26. ožujka, Ured visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Navi Pillay predstavio je izvješće o svome radu te izdvojio šest prioriteta, stoji na internetskim stranicama UNHCHR-a.

Jedan od prioriteta je zaštititi migrante, a drugi obuhvaća borbu protiv svih oblika diskriminacije, rasizma, nesnošljivosti, izopćenja na temelju spola, invalidnosti, vjeroispovijesti, pripadnosti manjini.

'Dok Europska unija i pojedine europske vlade nastoje poboljšati stanje Roma, ono se pogoršava u mnogim drugim zemljama, među kojima su Slovačka i Republika Češka', rekla je Pillay.

'Romi su i dalje izloženi rasizmu i rasističkim napadima', rekla je Pillay te najavila da će za posjeta Italiji idućeg tjedna s vlastima razgovarati o diskriminaciji i napadima na Rome i useljenike.

U siječnju su pojedini stanovnici Rosarna na jugu Italije poveli pravi 'lov na crnce' napadajući afričke poljoprivredne radnike koji uglavnom ilegalno beru naranče i mandarine, rekla je povjerenica.

Njih tisuću tada je napustilo grad, a izgred je ukazao javnosti u kakvim katastrofalnim uvjetima žive i rade ti afrički migranti.

Najviše zaštitnih mehanizama potrebno je da bi se zaštitilo žene i djecu migrante od nasilja tijekom cijelog migracijskog procesa, kazala je visoka povjerenica koja je posebnu izjavu posvetila osudi nasilja nad ženama uoči 8. ožujka.

Napose je osudila 'ubojstva iz časti' kojih se godišnje počini 5.000 na nevjerojatno zastrašujuće i okrutne načine, a u pojedinim zemljama 'čak se dive počiniteljima takvih zločin', rekla je Pillay.

'Procjene govore da je svaka treća žena u svijetu pretučena, silovana ili žrtva drugih oblika zlostavljanja tijekom života. Uglavnom se to nasilje počini u krugu obitelji', rekla je povjerenica.

Ravni razlog zbog kojeg žene ne napuštaju nasilan dom njihova je financijska ovisnost, no raste i broj visokoškolovanih žena spremnih trpjeti nasilje.

'Sjajne poslovne žene, zastupnice, odvjetnice, liječnice, novinarke i znanstvenice vode dvostruk život: u javnosti su hvaljene, a u vlastitome domu su žrtve', kazala je.

U izvješću se govori o kršenju ljudskih prava drugdje u svijetu, primjerice u Šri Lanki gdje teška kršenja ljudskih prava priječe pomirbu poslije 25 godina građanskog rata.

Stanje se snažno pogoršalo u Iranu gdje su oštre kazne, čak i smrtne presude bile izrečene sudionicima prosvjeda protiv spornih predsjedničkih izbora, a u Sudanu se nastavljaju smaknuća.

Sjedinjene Države prošle su godine pristupile Vijeću za ljudska prava, pošto je prethodna vlada Georgea W. Busha bojkotirala to tijelo, te su učinile korak prema zatvaranju zloglasnog logora Guantanamo i prema zabrani ilegalnih metoda ispitivanja zatvorenika, rekla je Pillay.

Pozvala je SAD da sada 'provede cjelovite istrage navoda o mučenju u Guantanamo Bayu (na Kubi) te u Bagramu (Afganistan)'.