Na današnji dan osnovana je partizanska četa s pripadnicima njemačke narodnosti 'Ernst Thälmann', najveća takva antifašistička postrojba u Europi u Drugom svjetskom ratu, koja se protiv nacističkih snaga borila 1943. na području Slatine i slatinskog kraja. Dvije grobnice s pripadnicima ove jedinstvene čete zapuštene su bile posljednjih dvadeset godina, pa su članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista i Vijeća srpske nacionalne manjine iz Slatine postavili vijence po prvi puta nakon toliko godina
Poginuli njemački partizani sahranjeni su u Mikleušu, selu pokraj Slatine, po 42 na pravoslavnom i 13 na katoličkom groblju, gdje se povodom obljetnice osnivanja čete okupilo članovi udruga i vijeća. Prof.dr.sc. Petar Kavgić, profesor u mirovini iz Slatine, bio je malo dijete kada je njegov bratić Milan Kavgić, s nepunih 16 godina primljen u partizansku 18. slavonsku brigadu. O svojim je doživljajima kasnije napisao knjigu 'Papuk planinom' u kojoj opisuje opisuje i osnivanje čete 'Ernst Thälmann', koja je bila odgovor na fašistički teror nad stanovništvom ovog dijela zemlje, uključujući i Nijemce koji su odbijali odazvati se mobilizaciji u okupatorske snage.
Milan Kavgić u toj knjizi piše da je gestapovcima već 1943. postalo sve teže regrutirati mladiće u okupatorsku vojsku pa su te godine po selima primjenjivali taktiku prevare. Nacisti bi poslali dobošara kao tobožnjeg glasnika nekih vijesti u selu, ali iznenada se pojavili kamionom i primorali mladiće da se ukrcaju i pristupe vojsci. Od preostalih Nijemaca, koji su već ranije iskazali pripadnog antifašizmu i bili u kontaktu s partizanima i Komunističkom partijom, na ovom području štab je naredio formiranje njemačke čete za čijeg je komandanta postavljen Rudolf Vampotisch, a za političkog komesara Johan Muckner. Za njihove zamjenike postavljeni su Jožef Krhner i Adam Štajnbrikner.
Borci ove čete imali su pravo nositi, pored zvijezde petokrake, njemačku nacionalnu zastavu. U to vrijeme ovakva obilježja nisu bila neobična, jer su i borci drugih postrojbi nosili nacionalna obilježja, Hrvati hrvatsku, Srbi srpsku trobojnicu, kao i pripadnici drugih narodnosti. Štab je u odluci o osnivanju čete 'Ernst Thälmann' naredio da se što prije mobilizira što više Nijemaca i četa pretvori u bataljun, jer je njena svrha 'uvlačenje svih pripadnika njemačke nacionalne manjine u NOV, a za borbu protiv fašizma i uspostavu prave, istinske demokracije'.
Prema knjizi Milana Kavgića, ova četa djelovala je uspješno sve do 27. studenog 1943., kada su se partizani sukobili s oklopnim postrojbama njemačke vojske kod Humljana u blizini Slatine. U sukobu s tenkovima stradalo je preko stotinu pripadnika 'Ernsta Thälmanna'. Više od polovice njih pokopano je u dvije grobnice u Mikleušu, dok se ostalima za sada ne zna grobno mjesto.
Vijest o osnivanju čete za vrijeme Drugog svjetskog rata odjeknula je gorućom Europom, jer drugdje nije zabilježena ovakva hrabrost Nijemaca. Zato su na obljetnicu osnivanja u Mikleuš dolazili diplomatski predstavnici Istočne Njemačke sve do 1990. godine.
Vodstvo Udruge antifašističkih boraca i antifašista (UABA) i Vijeća srpske nacionalne manjine (VSNM) iz Slatine najavili su da će grobnice urediti, počistiti, popraviti oštećenja i ubuduće obilježavati ovaj datum važan za budućnosti antifašizma.
Na skupu su, pored ostalih članova, govorili Vladimir Jurić, predsjednik UABA, Mladen Kulić, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Slatine i Igor Pavković, dožupan Virovitičko-podravske županije.
