USKOK je na svojim stranicama priopćio da je danas doneseno rješenje o provođenju istrage protiv četvorice hrvatskih državljana (1975., 1979., 1975. i 1966.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te davanja lažnog iskaza.

Iako ne spominje imena, USKOK je priopćio kako se 'osnovano sumnja da je I-okr., kao načelnik Općine Nerežišća (op.a. Lovro Kuščević), u razdoblju od studenoga 2009. do kolovoza 2010. godine, u Nerežišćima, a nakon što je donio Odluku o raspisivanju natječaja za prikupljanje zahtjeva za kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje na području Općine Nerežišća, na traženje II. okr., njegovog šogora (op.a. Ivica Žuvić), da mu omogući kupnju stana iz navedenog Programa pod uvjetima povoljnijim od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate, znajući da II. okr. nema pravo na kupnju istog jer je još od 2007. godine vlasnik stana, omogućio mu navedeno s ciljem da mu pribavi znatnu imovinsku korist.'

'Naime, iako je znao da je u izjavi koju je njegov šogor priložio uz prijavu na predmetni natječaj neistinito naveo da u vlasništvu nema nikakvih nekretnina, I. okr. je sukladno dogovoru kao predsjednik Povjerenstva koje je provodilo natječajni postupak, ostalim članovima Povjerenstva to zatajio te im neistinito predočio da zahtjev II. okr. udovoljava natječajnim uvjetima. Nakon toga je Povjerenstvo II. okr. uvrstilo u listu reda prvenstva za kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje, a I. okr. je potom, kao načelnik Općine Nerežišća, donio Odluku o utvrđivanju konačne liste reda prvenstva za kupnju stana iz programa društveno poticane stanogradnje svjestan da II. okr. ne ispunjava zakonom propisane uvjete. Na temelju navedene Odluke II. okr. je sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine te po povoljnijim uvjetima stekao vlasništvo nad stanom i tako si pribavio korist od najmanje 17.369,23 eura na ime razlike između obračunate kamate po nižoj kamatnoj stopi i kamate prema uvjetima redovnih kredita poslovnih banaka', stoji u priopćenju.

Međutim, predmet istrage je i prenamjena Prostornog plana općine Nerežišća. 'Nadalje se osnovano sumnja da su I. okr., kao načelnik Općine Nerežišća (op.a Kuščević), III. okr., kao predsjednik Općinskog vijeća Općine Nerežišća (op.a Jakša Goić) i IV. okr., kao pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Nerežišća (op.a Svemir Obilinović), u razdoblju od prosinca 2015. do veljače 2016. godine u Nerežišćima i Supetru, sukladno zajedničkom dogovoru, omogućili I. okr. pribavljanje nepripadne koristi povećanjem vrijednosti njegove nekretnine kroz omogućavanje prenamjene gospodarskih građevina-štala u stambene, poslovne ili zgrade mješovite namjene, izmjenom Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća protivno Zakonu o prostornom uređenju odnosno kroz navodni ispravak istog te izbjegavanje propisane procedure i ishođenja svih potrebnih suglasnosti', stoji u priopćenju.

'Naime, I. okr. je od III. okr. zatražio da potpiše prijedlog za izmjenu odredbi Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća, što je ovaj učinio iako je bio svjestan da niti sadržaj niti datum sastavljanja prijedloga ne odgovaraju istini. Nakon toga su I. okr. i IV. okr. sačinili prijedlog rješenja o ispravci greške u predmetnoj Odluci znajući da navedeni prijedlog nije podnesen Općini Nerežišća u propisanom postupku te da se ne radi o ispravku greške, već o izmjeni i dopuni prostornog plana protivno zakonskim odredbama. Navedeni prijedlog rješenja o ispravci greške III. okr je potom uvrstio na dnevni red sjednice Općinskog vijeća Općine Nerežišća na kojoj je obrazloženje za prihvaćanje neosnovanog prijedloga dao upravo I-okr. znajući da takva odredba nikada nije ni bila predlagana. Slijedom toga su članovi Općinskog vijeća Općine Nerežišća, uvjereni u istinitost takvih navoda, prihvatili navedeni prijedlog ispravka čime je I-okr. omogućeno da prenamijeni svoju gospodarsku građevinu za uzgoj životinja u stambeni objekt, što je I. okr. naknadno i učinio i tako si pribavio nepripadnu materijalnu korist u vidu povećanja vrijednosti nekretnine u za sada neutvrđenom iznosu koji je svakako veći od 60.000 kuna', zaključuje se u priopćenju.