Referendum o donošenju zakona kojim bi se zabranilo bilo kakvo izdvajanje pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru zatražilo je 17 sindikata, a njihovu je inicijativu potpisima poduprlo više od 600 tisuća građana.

Ustavni sud, međutim, tumači da je cilj referenduma zaštititi parcijalne interese jedne skupine zaposlenika u javnom sektoru i onemogućiti Vladi i Saboru bilo kakve buduće intervencije u postojeći radnopravni model.

"Referendumskim pitanjem nastoji se unaprijed (preventivno) zabraniti svaka eventualna buduća promjena postojećeg zakonskog uređenja radnopravnog statusa zaposlenika koji obavljaju prateće i neosnovne djelatnosti u javnom sektoru i tako zaštititi njihove parcijalne interese. Umjesto pronalaženja mehanizma koji će te parcijalne interese uravnotežiti s općim interesima društvene zajednice, Organizacijski odbor u zakonu predlaže blanketne zakonske zabrane kojima zaštitu tih parcijalnih interesa izravno suprotstavlja temeljnoj logici općeg funkcioniranja demokratske države", tumači Ustavni sud.

U odluci napominje da je riječ o općoj zabrani izdvajanja, ali i obavljanja pratećih djelatnosti na bilo koji način osim po zaposlenima u javnom sektoru.

Ustavni sud upozorava da takve blanketne zabrane mogu ograničiti ili onemogućiti promjene bez kojih nema napretka u provedbi nužnih gospodarskih, socijalnih, političkih i administrativnih reformi, a time ni napretka samog društva.

Naglašava da je Republika Hrvatska ustrojena kao predstavnička demokracija pretežito parlamentarnog tipa te da Vlada ima isključivu ustavnu ovlast i obvezu da predlaže državni proračun, usmjerava i nadzire rad i razvoj državne uprave i javnih službi te brine o gospodarskom razvitku zemlje.

"Blanketne zakonske zabrane predviđene prijedlogom zakona utječu i na isključive ovlasti Vlade i Hrvatskog sabora u pitanjima relevantnima za državni proračun", upozorava Ustavni sud, napominjući kako nije ovlašten prosuđivati prikladnost ili pravednost drugih mogućih rješenja za javni sektor te da je ta prosudba isključivo u nadležnosti političkih vlasti.

"Kad bi bila riječ o zakonu koji je donio Hrvatski sabor, Ustavni sud bi iz tih istih razloga takav zakon ukinuo zbog njegove nesuglasnosti s Ustavom", stoji, među ostalim, u odluci Ustavnog suda.

Stipić: Odluka Ustavnog suda je sumrak demokracije

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Željko Stipić ocijenio je da je odluka Ustavnog suda, koji je nedopuštenim proglasio referendumsko pitanje o zabrani izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, smrtna presuda neposrednoj demokraciji u Hrvatskoj te da ta odluka dovodi u pitanje ideju postojanja toga suda.

"Tako sročena odluka Ustavnog suda sigurno predstavlja smrtnu presudu neposrednoj demokraciji u RH", kazao je u razgovoru za Hinu Stipić, koordinator inicijative "17 sindikata protiv outsourcinga". Ta je inicijativa zatražila raspisivanje referenduma o donošenju zakona kojim bi se zabranilo bilo kakvo izdvajanje pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, što je potpisima poduprlo više od 600 tisuća građana.

Ustavni sud, međutim, tumači da je cilj referenduma zaštititi parcijalne interese jedne skupine zaposlenika u javnom sektoru i onemogućiti Vladi i Saboru bilo kakve buduće intervencije u postojeći radnopravni model te je u srijedu referendumsko pitanje o zabrani izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru proglasio nedopuštenim.

Stipić ističe da je, ako je referendumsko pitanje bilo protuustavno, Ustav očito pisan "za neke druge ljude - ne za male ljude, već za tajkune", te da se "očito Ustavni sud mora prvo odužiti centrima političke moći i donijeti odluku koja njima odgovara". "Time šalje poruku da građani nemaju pravo demokratski se izjašnjavati o stvarima koje ih se životno tiču", dodao je.

Jasno je da Vladi u izbornoj godini ne odgovara "nikakav referendum jer je on poruka protiv te i takve vlasti i odluka koje su nas i primorale na cijelu tu akciju", rekao je. No, takve odluke pokazuju da građani, čak i kad uspiju u "nemogućoj misiji" kao što je prikupljanje potpisa 600 tisuća građana, i kad uspiju premostiti naizgled nepremostive prepreke, nemaju pravo na demokratsko izjašnjavanje, smatra Stipić.

"Ta presuda označava sumrak neposredne demokracije u RH i pokazuje da je Ustavni sud političko sudište, a u pojedinim dijelovima čak i politikantsko", ocijenio je.

Organizacijski odbor inicijative "17 sindikata protiv outsourcinga" sastat će se u četvrtak i donijeti odluku kako dalje, a o svemu će javnost obavijestiti na konferenciji za novinare koja će uslijediti, poručio je Stipić.