Sjednicu odbora inicirali su Koordinacija udruga proizvođača mlijeka i Savez udruga proizvođača mlijeka. Miroslav Kovač iz udruge 'Živo selo' pokušao je objasniti kontekst zbog kojeg su se mljekari u Hrvatskoj našli u vrlo teškom položaju. Nitko danas u Saboru nije niti pokušao osporiti da su mljekari na rubu egzistencije i da se moraju hitno pronaći dugotrajna rješenja.

'Kada govorimo o cijeni mlijeka, ne smijemo zaboraviti da se na nju veže čitavo gospodarstvo koje je neodvojivo od poljoprivrede. Poljoprivreda, odnosno hrana, daje nam mogućnost razvoja i sigurnost življenja na određenom prostoru', rekao je Kovač i slikovito usporedio krave i autoceste: 'Hrvatska je od 2000. godine do danas uvozila i uvozi velike količine hrane. Godišnji uvoz iznosi jedan posto BDP-a, a kad to sve zbrojimo kroz godine, toliko je novca izgubljeno na uvoz hrane koliko smo ukupno potrošili na izgradnju autocesta. Eto što znači poljoprivreda i hrana.'

Kovač je naglasio da ove podatke moramo uzeti s rezervom jer nisu bili u mogućnosti doći do službenih statistika. 'Mi smo u posljednjih desetak godina izgubili oko 50 tisuća obiteljskih gospodarstva. Dakle, četiri od pet gospodarstava prestalo se baviti poljoprivredom od 2000. godine do danas. Trendovi su negativni te i dalje padaju', upozorio je Kovač koji tvrdi da je Hrvatska izgubila prehrambeni suverenitet jer ne postoje državne prehrambene rezerve.

Kovač računa da će cijene mlijeka, ako nastavimo ovako, u svakom slučaju porasti jer će poskupjeti uvozno mlijeko, a hrvatski mljekari bi mogli propasti. Zato su od Ministarstva u pregovorima posljednjih dana tražili otkupnu cijenu mlijeka od 4,05 kuna, no to nisu mogli izboriti. Kompromis je trebao biti 3,50 kuna, no ništa se nije izrodilo. Cijena mlijeka ostaje 2,40 kuna po litri, dok je trošak proizvodnje, kaže Kovač, od 4,20 do 4,50 kuna – ovisi o farmi. 

Ministarstvo im je zauzvrat isplatilo ratu 'povijesnog prava' te im je obećalo dodatni poticaj od 800 kuna po kravi muzari, no oni očekuju i dodatnu državnu intervenciju.

Ministar Tihomir Jakovina rekao je kako nema mandat za prekoračenje godišnjeg proračuna i povećavanje deficita, ali niti za to da oduzme ratarima ili voćarima ono što im od državnih sredstava pripada. 

'Situacija je složena i bez daljnjega smo u teškoj situaciji. To su nagomilani problemi u dužem periodu. Našli smo 167 milijuna kuna dodatnih sredstava preraspodjelom, ali više od toga nemamo', tvrdi Jakovina i najavljuje sastanak s komercijalnim bankama jer je ipak najveći problem mljekara - prezaduženost. Oni koji imaju kredite u HBOR-u imali su mogućnost reprograma kredita ili počeka. Pokušat će se dogovoriti da i komercijalne banke mljekarima ponude reprogram kredita.

Da je problem kreditne zaduženosti zaista najveći problem seljaka koji su najprije bili pogođeni ratom, a sada i sušama, te nikako nisu mogli modernizirati farme bez kredita, naglasio je Antun Laslo 'Ovo je problem svih naših građana kao potrošača, ali i proizvođača. Čak 50 tisuća ljudi koji se bave mljekarstvom ostalo je bez posla, to nije mala stvar.'

'Ministar je rekao da će biti reprorgrami kredita, moratoriji do dvije godine, ali to nije rješenje!', rekao je Laslo i predložio da se, kao u Austriji, kamata smanji, a onda i prelomi tako da polovicu plaća država. Seljaci bi onda plaćali oko jedan posto kamate.  

'Mi smo zasigurno sukrivci za sve što se događa, ali tada nismo imali prostora da razmišljamo. Kamate su sada kakve jesu, ali nismo imali izbora i morali smo hraniti svoju obitelj', priznao je Laslo i zavapio: 'Hoćemo raditi Grčku?! Pa nećemo, ja volim Hrvatsku! Nećemo se pakirati u Kanadu ni ja ni moji sinovi koji se, nažalost, ovime bave. Ja sam sve izgradio od prozivodnje mlijeka od kraja '70-ih godina, ali od toga danas ne mogu živjeti i moram mlijeko dijeliti. Pomozite nam!'

Zaključeno je da će se ministar s mljekarima i dalje sastajati kako bi se našlo prikladnije rješenje.