Vakula je za HRT napisao kako je vrućina koja će trajati cijelog vikenda ujedno i posljednji takav toplinski val ovog ljeta. 'Kojekakvim je zanimljivostima obilovao i ovaj kolovoz, i cijelo ljeto, čije klimatološko računanje završava sljedeći četvrtak, a kalendarski - astronomski ove godine traje do 22. rujna. U mnogim će dijelovima Hrvatske vjerojatno potrajati i po vremenskim obilježjima, premda gotovo sigurno diljem zemlje više nećemo imati ovako visoku temperaturu kao što je imamo ovaj vikend, ponegdje još i u ponedjeljak. Stoga se može reći kako je ovo u većini Hrvatske posljednji ovako vruć vikend ove godine, u mnogim krajevima i posljednji toplinski val koji može djelovati na zdravlje', piše Vakula:

 'Vrućih ćemo dana gotovo sigurno barem ponegdje imati i u rujnu, ali vrlo vjerojatno ne baš ovako vrućih, i u nizu kao ovih dana. Ako se to slučajno i dogodi - vjerojatnost u prognozama uvijek postoji, makar iznimno mala - bit će to još jedna rijetkost, gdjegdje čak i iznimka, i novi svojevrsni rekord. Naravno, ne u Kninu, gdje su se dva uzastopna, i to vrlo vruća dana, s temperaturom 35,0 °C i višom događala više puta u rujnu, najkasnije do sada u godini - 18. i 19. rujna 1987., ali već na postaji Split Marjan je malo drukčija priča - niz dana s temperaturom 32,0 °C i višom u rujnu je prilično rijedak... Ili primjerice u zagrebačkome Maksimiru, gdje su u dosadašnjoj povijesti rujanskih mjerenja zabilježena samo 4 dana s temperaturom 33,0 °C i višom, kakva će biti ovaj vikend, i to po jedan dan 2008. i 2011. godine te 2015. godine 2 dana, i to ne u nizu', piše i kaže da se već sada može zaključiti kako je ovo ljeto biti jedno od najtoplijih u povijesti mjerenja.

Napominje da je i nedostatak oborina doprinio tome da se ljeto ocijeni kao sušno, ponegdje i ekstremno sušno. Obilnije i dugotrajnij oborine ne naziru se niti slijedećih tjedana. 

'Prema trenutačnim dugoročnim prognozama mnogobrojne nade za znatniju količinu oborine vjerojatno će ostati neostvarene i u rujnu i u listopadu, posebice u južnijim hrvatskim krajevima, ali ne i od studenoga, poglavito u prosincu i siječnju, kada je prilično velika vjerojatnost izraženije ciklonalne aktivnosti u našem dijelu Europe, s kojom bi zamjetnije oborine trebalo biti diljem Hrvatske. Naravno, ne smije se zaboraviti manja pouzdanost prognoza oborine u odnosu na temperaturu zraka, ne samo kod dugoročnih prognoza, nego i kod onih svakodnevnih. Zanimljivo je spomenuti kako su prognoze srednje temperature zraka za sljedeće mjesece i sezone kod različitih kompjutorskih modela koji u svijetu izračunavaju dugoročne prognoze manje jedinstvene nego inače, osobito za ovu jesen...Izgledi za ponavljanje hladnoće slične onoj u ovogodišnjem siječnju iznimno su mali. Ali postoje. Ovo je ipak samo prognoza. I to dugoročna, podložna promjenama... Stoga je o mogućem skijanju na prirodnom snijegu još odviše rano pisati... Uostalo, ljeto još traje... A prema temperaturi mora, kao i prognozama vjetra i valova, i ostalima koje nam omogućuje sutrašnji 70-godišnji slavljenik, sezona kupanja neće baš tako brzo prestati...', zaključuje Vakula.