Odmah nakon proglašenja pobjede buduća premijerka potvrdila je da će socijalna pomoć nakon dva desetljeća liberalnih ekonomskih reformi ponovno biti prioritet nove vlade u Kopenhagenu. Uz to, poručila je Mette Frederiksen, Danska će u novom pravcu službene politike postrožiti stav vezan za migrante, što je bio i jedan od temelja predizbornih obećanja.

Danci, naime, strahuju kako bi dodatne mjere štednje uništile desetljećima pomno građen sustav koji objedinjuje zdravstvo, obrazovanje i usluge za najstarije građane. Svoje protivljenje 'stezanju remena' temeljili su na rezultatima domaćeg gospodarskog rasta koji je iznad prosjeka Europske unije, stoga ne čudi to da su socijaldemokrati ponovno zadobili simpatije Danaca iz radničkih i nižih srednjih slojeva populacije, onih koji su godinama svoje glasove povjeravali desnoj populističkoj Danskoj narodnoj stranci.

Socijaldemokrati su ovaj put fokus svoje politike usmjerili na probleme migracija i migranata te su podržali strože zakone, među kojima i onaj o zabrani nošenja islamskih vjerskih pokrivala, ali i kontroverzni 'zakon o nakitu' koji policiji dozvoljava zapljenu vrijednih predmeta od migranata kako bi naplatili njihove troškove. Danskim socijaldemokratima taj oštriji stav predstavlja problem za sastavljanje manjinske jednostranačke vlade jer se potencijalni koalicijski partneri iz redova Socijalne narodne stranke i Socijalno-liberalne stranke zalažu za blaži pristup novopridošlima.

Potpuna propast tvrdolinijaša

S druge pak strane, nova stranka Stram Kurs (Tvrda linija), koja se zalaže za zabranu islama i deportaciju muslimana, nije osvojila nijedno mjesto u parlamentu, iako su brojni analitičari upozoravali na mogući trijumf ekstremne desnice. Ne i vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić - on u razgovoru za tportal ističe kako je bio među vrlo rijetkim analitičarima koji su takvu prijetnju odbacivali za ovaj europski izborni ciklus, istovremeno upozoravajući na onaj 2024., za koji je, kaže, potrebno da se briselske strukture trgnu te kreativnije i angažiranije približe europske integracije Europljanima.

'Dok EU izbore donekle možemo gledati 'kontinentalno', one nacionalne teško je pojašnjavati na europski način. Jednostavno rečeno, svaka zemlja ima svoja pravila. No trendovi su tu, a neki od njih iznimno su zanimljivi. Danska je svakako takav primjer. Treba najprije reći da su danski socijaldemokrati uvijek u ciklusnoj vlasti i stoga, kada govorimo o promjeni vladajućih u toj zemlji, njihova pobjeda nije iznenađenje. Činjenica je isto tako da se radi i o prilagodbi politike i pristupa, 'jezičcu na vagi' zbog kojeg su socijaldemokrati sada opet pred čelom Danske. Po svemu sudeći, taj 'jezičac' bila je imigrantska politika i danski socijaldemokrati zauzeli su konzervativniju ulogu u tom pogledu', smatra Avdagić, dodajući kako im je upravo taj pristup donio pobjedu.

Sjeverni trendovi

Stručnjak za međunarodnu i nacionalnu sigurnost te vanjskopolitički analitičar konzultantske tvrtke INMS podsjeća da se dulje vrijeme, a posebno pred EU izbore, intenzivno govorilo o opasnosti od ekstremne desnice ili populističkih stranaka u europskom kontekstu. Pritom naglašava da je danski zakonodavni pristup migrantima već sada daleko oštriji nego kod susjeda, dok je tvrd stav ljevice prema pridošlicama uočljiva novina. Avdagić tu političku promjenu tumači činjenicom da je danski proračun pod velikim pritiskom zbog useljavanja iz zemalja takozvanog Trećeg svijeta, i to u iznosu davanja od visokih četiri milijarde eura godišnje.

'Pitanje je utječe li Danska pritom na druge, posebno na susjedne zemlje. Odgovor je jednostavan a složen. Događaji u Danskoj u ovim okvirima u kraćem roku malo utječu na druge, a trendovi su uvijek prije svega nacionalni jer svi mi i dalje živimo u svojim zemljama sa specifičnim problemima i izazovima. Poticaj postoji i izaziva interes u formi promjena i prilagodbe politike. To će imati prije svega utjecaj na stranke susjednih zemalja. Međutim, takvi okreti se prate i u europskom kontekstu i zato sam uvjeren da će se danski socijaldemokratski zaokret razmatrati u brojnim zemljama i širem političkom spektru stranaka', kaže analitičar, ukazujući na to da se socijaldemokrati na europskoj razini nalaze u turbulentnim vremenima.

Avdagić podsjeća kako je u Francuskoj nekada moćna ljevica postala minoran politički igrač, dok je lijevi centar u Italiji i Njemačkoj potonuo na treće mjesto, iza populista ili zelenih. S druge strane, u Nizozemskoj su na europskim izborima pobijedili upravo socijaldemokrati, dok su u Finskoj dobili izbore prvi put nakon 20 godina. U Norveškoj su socijaldemokrati, prema anketama, stabilno najjača stranka, baš kao i u Švedskoj, u kojoj su i na vlasti.

Analitičar ocjenjuje kako su socijaldemokrati u Danskoj i Finskoj aktivno prilagođavali svoje politike populacijama koje su tradicionalni glasači lijevih opcija. Pritom su se otrgnuli od političkog elitizma i izborili se za svoje glasače. Avdagić pritom ukazuje i na, kako kaže, neminovno pitanje što je s hrvatskom ljevicom u tom vrućem europskom političkom kontekstu.

Primjeri iz Hrvatske

'Nedavni europarlamentarni izbori pokazali su kako birači nisu zainteresirani za lijeva eksperimentiranja. Ključni moment u Hrvatskoj bila je stanka što se tiče unutarstranačkih borbi u SDP-u, čime se pokazalo da štetu stranci i njenom rejtingu nanose oni koji joj navodno žele dobro, pokušavajući smijeniti predsjednika Davora Bernardića. Objektivno gledano, kada analizirate govore predsjednika SDP-a, oni su doista socijaldemokratski obojeni, što se primjerice nije moglo u potpunosti reći za prethodnika na čelu stranke, Zorana Milanovića', mišljenja je tportalov sugovornik, ukazujući i na konkretne primjere.

'Fotografija Bernardića s vjeroučiteljem iz 'crvene Rijeke' bio je čin koji je mnogima pokazao kako Socijaldemokratska partija u Hrvatskoj nije nesnošljiva prema Crkvi, što je dijelu birača, onima koji su vjernici, iznimno važno, dok aktivno, jasno i beskompromisno zalaganje za jednakopravnost spolova i zaštitu manjina jasno pozicionira SDP kao alternativu sve prisutnijem konzervativnijem javnom diskursu. Ne treba zaboraviti da SDP zagovara i povećanje minimalne plaće, što je prolazilo neprimijećeno zbog općeg mišljenja kako se ta stranka ne nalazi u mogućnosti borbe za vlast. No sad su se dojmovi stubokom promijenili', smatra Avdagić. Pritom ocjenjuje da socijaldemokracija ima potencijal, dok se stranke lijevog centra moraju trgnuti i boriti za glasače.

Slučaj Danske, u kojoj je nezadovoljstvo imigracijskom politikom navodilo da će desnica u potpunosti dominirati, pokazuje da se stranke ljevice mogu prilagoditi novonastalim uvjetima, naglašava poznavatelj političkih prilika u Europi.

'Netko će to nazvati populizmom, netko će ocijeniti da to nije socijaldemokratska politika, međutim u predizbornom manifestu danski socijaldemokrati su vrlo precizno pojasnili i obranili svoju novu političku paradigmu. Poručili su kako vjeruju da moraju pomoći izbjeglicama, ali da istovremeno moraju biti u stanju pokazati rezultate za svoje građane. To je bila dobitna formula. U Danskoj se odnos prema imigracijama uopće neće promijeniti, strogo će kontrolirati ulaz u zemlju i izdavanje azila. Međutim, vlast se promijenila', zaključuje Avdagić.