Ona je za beogradski list "Danas" rekla kako ne vidi ništa čudno u tome da su u Hrvatskoj bili sretni kada su vidjeli da rat završava i da će Hrvatska postojati na cijelom svojem teritoriju, ocijenivši kako "to nikako ne znači da se slavi činjenica da je taj rat okončan i sa između 150.000 i 200.000 izbjeglih i prognanih građana srpskog etniciteta, niti znači da se slave zločini počinjeni s hrvatske strane”.

“Što se Hrvatske tiče, 'Oluja' je bila vojna operacija kojom je de facto završen rat u Hrvatskoj i oslobođena glavnina privremeno okupiranog teritorija i tako spriječeno formiranje trajnog destabilizatora, neke vrste ‘Republike Srpske’ u Hrvatskoj", istaknula je Pusić.

Bez toga Hrvatska ne bi mogla postati stabilna država, "ne bi mogla ući u EU, NATO, eurozonu i generalno ne bi mogla funkcionirati".

Ona kao ključnu "odgovornost i grijeh tadašnjeg hrvatskog vodstva" vidi što je poslije „Oluje“, u tri-četiri tjedna "dopušteno bezvlašće u oslobođenim područjima".

"Većina zločina nad hrvatskim Srbima civilima dogodila se upravo u tom razdoblju i to je svakako crna mrlja, mislim više na tadašnjem hrvatskom političkom vodstvu nego na hrvatskoj vojsci”, rekla je Pusić.

Ona je podsjetila da su potonje hrvatske vlade u više navrata pokušale uključiti odavanje pijeteta tim žrtvama u obilježavaju obljetnica "Oluje", ali misli da je to trebalo biti "jasnije, nedvojbenije i eksplicitnije izraženo".

Pusić kaže da ljudi koji su stradali u ratu nikada neće doživjeti "poštenu pravdu".

"Najbolje što im možemo osigurati jest da njihovi nasljednici žive u pravednoj, demokratskoj, pravnoj državi, bez diskriminacije i ratnog huškanja”, smatra Pusić, poručivši da se će svi u regiji "oko toga morati još malo potruditi".

Pusić drži da bi za naraštaje rođene poslije 1995. taj rat "trebao biti lekcija iz povijesti", ali "nikako ne bi trebao biti materijal za političku mobilizaciju kroz mržnju, huškanje i podgrijavanje ekstremističkog nacionalizma".

"Političari su većim dijelom bili prilično štetni za građane u našim dvjema državama", zaključila je Pusić.

Komentirajući ocjene o povijesnom revizionizmu u Hrvatskoj, ona je istaknula da je svako nijekanje zločinačkog karaktera ustaškog režima "povijesni revizionizam koji treba razotkriti i prokazati".

“No, to ni na koji način ne objašnjava niti opravdava pokušaj srpskog predsjednika (Aleksandra) Vučića da iskoristi žrtve ustaškog koncentracijskog logora Jasenovca za današnju političku mobilizaciju na mržnji prema susjedima. Ako išta, to (Jasenovac) može biti mjesto pomirenja ili zajedničkog pijeteta”, zaključila je Pusić.