Novinari su Ćorića uoči sjednice Vlade upitali kakvo je stanje u Robnim zalihama po pitanju kontejnera i zašto ih nije bilo više kako bi se mogli distribuirati prema potresom razrušenim područjima Petrinje, Siska, Gline i okolice.

Ćorić je podsjetio da su Hrvatsku prošle godine pogodile tri katastrofe - potres u Zagrebu i okolici, pandemija koronavirusa i potres prije nekoliko dana u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Po podacima koje je iznio, Ravnateljstvo za robne zalihe u RH raspolaže s 298 kontejnera, koji su od ožujka prošle godine raspoređeni po cijeloj Hrvatskoj. Od toga je 201 u uporabi pri bolnicama za potrebe testiranja na covid-19, 76 kontejnera dodijeljeno je na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije zbog potresa u ožujku, a preostali broj, odnosno 21 kontejner, upotrebljen je na području Petrinje, odnosno Sisačko-moslavačke županije u proteklim danima, izvijestio je Ćorić.

Video: Davor Puklavec/PIXSELL

Ravnateljstvo za robne zalihe je 22. prosinca pokrenulo nabavku dodatne količine kontejnera i taj 41 kontejner će do kraja ovog tjedna biti na području Sisačko-moslavačke županije, najavio je. U normalnim okolnostima, s 300 i nešto kontejnera svaka država zatvara svoje potrebe, ustvrdio je Ćorić, ponavljajući kako su Hrvatsku u prošloj godini pogodile tri katastrofe. Istaknuo je i da se u koordinaciji s domaćim proizvođačima, troje njih, pokušavaju iznaći dodatne količine kontejnera za slijedeće razdoblje.

Upitan zbog čega se ranije nije išlo u nabavku kontejnera, Ćorić je ustvrdio da nitko ne može pretpostaviti kolika je potreba. U ovom trenutku se tako može govoriti o potrebi stotina i tisuća kontejnera, rekao je Ćorić te dodao da je siguran da ne postoji država karakteristika Hrvatske, u smislu broja stanovnika, koja raspolaže s takvim zalihama. Prema procjeni koju su iznijeli novinari, na terenu Sisačko-moslavačke županije trenutno bi bilo potrebno oko 1500 kontejnera, na što je Ćorić konstatirao da "je razvidno da proizvodni kapaciteti u Hrvatskoj ne mogu u skoro vrijeme to proizvesti". Već su, naglasio je, krenule i konzultacije za nabavku iz inozemstva, a varijanta je i da se osiguraju drugi tipovi smještaja.

"Mogućnost nabavke 1000 ili 1500 stambenih kućica odnosno kontejnera u roku od sedam dana nije moguće i to je neobjektivno očekivati", rekao je Ćorić. Naveo je da je građanima na pogođenim prostorima ponuđen smještaj u nekoliko centara i zgrada, kako u županiji tako i u okolici, te ih zamolio da, s obzirom i na sve hladnije vrijeme, iskoriste i mogućnosti tog smještaja, gdje je toplije, i da tamo borave.

"U ovom trenutku, kapaciteti na razini RH, ali isto tako i od zemalja od kojih smo primili pomoć po tom pitanju, nisu dovoljno veliki. Morat ćemo razmišljati da se dio građana smjesti u kapacitete koji su na raspolaganju kako u županiji tako i oko nje", izjavio je Ćorić te dodao da je najgora moguća opcija spavati i smrzavati se u automobilu. Naglasio je da je to rješenje privremeno, no međutim, s druge strane, obnova objekata će trajati neko vrijeme i neće biti gotova preko noći.

Odgovarajući na pitanja novinara, naveo je i da se trenutno na Robnim zalihama nalazi oko 1600 šatora, u koje se može smjestiti 25 tisuća ljudi, a znatno je veći broj vreća za spavanje. No, niti za jednim tim artiklom u posljednjim danima nisu izražene potrebe s terena, iako je određena količina dopremljena na teren i uskladištena u slučaju potrebe, naveo je Ćorić.

Upozorio je pritom i kako, s obzirom na vremenske uvjete i trenutne temperature, smještaj u šatore nije adekvatan, dok je tezu da Ravnateljstvo za robne zalihe nije dostavilo šatore i vreće za spavanje ocijenio deplasiranom.

Ćorić je u više navrata zamolio za razumijevanje situacije u kojoj se svi nalaze i u kojoj svi zajednički pokušavaju pronaći rješenja, kao i za razumijevanje napora koje ulažu sve institucije da se stanje čim prije dovede u situaciju kada se može krenuti s obnovom.

"Čini mi se da nam je potreban dodatan iskorak u zajedništvu, apeliram i molim da idemo u tom smjeru", rekao je Ćorić.