Predsjednik Odbora za obranu Franko Vidović (Socijaldemokrati) kaže da mu nije jasno kako to da ministar vanjskih poslova ode u inozemstvo, dogovori takav aranžman i onda ga prezentira kao gotov čin, bez da se konzultirao s predsjednikom Republike koji sukreira vanjsku politiku.

Vidović (Socijaldemokrati): Za turizam nam trebaju more i ljepota, ali i sigurnost

„U prvoj reakciji bio sam uvjeren da sve države članice EU i NATO-a sudjeluju u tome, međutim, poslije se situacija iskristalizirala da u tome sudjeluje četiri ili pet država, koje su krucijalno zainteresirane za taj sukob. Hrvatska podržava Ukrajinu, ali je u četvrtom redu u odnosu na te države koje graniče s Ukrajinom', rekao je.

Ako bi, kaže, u projekt obuke ukrajinskih vojnika ulazila cijela EU i NATO, a znamo da neće, onda bismo o tome razmislili i onda bi naš odgovor bio potvrdan.

Međutim, u ovakvom rasporedu snaga ja nisam za to da Hrvatska ne vodi računa sama o sebi. Kao turistička zemlja, ne prodajemo samo more i ljepote, nego i sigurnost pa ako smo već u četvrtom redu, nemojmo se gurati baš u prvi. Ako dovedemo ovdje ukrajinsku vojsku, mi praktički dovodimo sukob na svoj teritorij, a pitanje je treba li nam to, upozorio je Vidović.

Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Siniša Hajdaš Dončić (SDP) konstatirao je da je Rusija agresor i da Ukrajini treba pomoći, ali kroz konsenzus i zajedničku, jedinstvenu politiku svih članica EU i NATO-a.

Hajdaš Dončić: O obučavanju ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj saznali smo iz stranih medija

Nema nikakve potrebe da pojedine države EU iskaču, jer ako je rat, rat je za sve, a ne samo za Hrvatsku, Litvu ili Estoniju, poručio je. „Ako smo u zajedničkom savezu, onda svi trebaju jednako participirati, a ne iskakati iz te priče. Ako su sve države prihvatile da se na njihovu teritoriju obučavaju ukrajinski vojnici, onda može i Hrvatska. No, moram reći da je tragedija da mi o tome saznajemo iz stranih medija. Zašto srljati kao guske u maglu, treba imati zajedničku politiku”, smatra Hajdaš Dončić.

Nikola Grmoja (Most) istaknuo je da treba pomoći Ukrajini, pa ako treba i primiti ukrajinske vojnike na obuku, ali ako to bude odluka na razini svih članica EU i NATO-a.

„Ne vidim razlog da Hrvatska u tome prednjači, ali mi je jasno da susjedne države koje su na poseban način ugrožene idu u tom smjeru. Bez zajedničke odluka EU i NATO-a, nema smisla da Hrvatska bude prva”, poručio je.

Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) napomenuo je da Ukrajini šaljemo sve što možemo slati u okviru svojih mogućnosti i dajemo im moralnu potporu, međutim, za omogućavanje njihovoj vojsci, koja nije članica NATO-a, na području Hrvatske trebaju biti ispunjeni ustavni uvjeti.

„Osim toga, hrvatski narod treba biti spreman na rizik da legalna vojna meta ruskih dronova bude tamo gdje bi se obuka održavala. Rusi su u ratu s Ukrajinom i imaju pravo svugdje boriti se protiv ukrajinske vojske, pa i u Hrvatskoj, i to nije ratni zločin”, poručio je.

Mlinarić (DP): Plenković za to neće imati dvije trećine u Saboru

Onaj tko je Hrvatsku stavio da direktno uđe u ratni sukob s Rusijom, mora odgovarati politički, pravno, ustavnopravno jer je veleizdajnik. Hrvatski narod odlučuje koja će vojska doći na njeno područje u skladu s Ustavom, ovdje u Saboru. Osim toga, Hrvatska u ovom trenutku nije u stanju osposobljavati ni svoju vojsku i žali Bože Ukrajinaca, ako dođu u Hrvatsku, kazao je Sačić.

Stipo Mlinarić (Domovinski pokret) mišljenja je da ukrajinski vojnici ne bi trebali dolaziti u Hrvatsku i da Plenković za to neće imati dvije trećine u Saboru. Hrvatska je turistička zemlja i što nama treba da nam dolaze ukrajinski vojnici jer iz toga proizlazi da smo mi strana u ratu. Eventualno mi možemo poslati svoje časnike u Ukrajinu pa neka tamo obučavaju njihovu vojsku. Ne sporimo da treba pomoći ukrajinskom narodu, ali dovoditi ukrajinsku vojsku na svoj teritorij, na to Rusija neće gledati blagonaklono. Ne moramo se mi baš, ovako mali, gurati u prve redove, zaključio je Mlinarić.