Od početka mandata prve Vlade Andreja Plenkovića najavljivalo se donošenje zakona kojim će se regulirati plaće zaposlenih u državnoj i javnim službama kako bi se za jednak rad ostvarila ista plaća, vrijedni radnici stimulirali, a oni koji 'zabušavaju' kaznili.
Državni aparat i javne službe godinama napuštaju stručni i oni koji su voljni raditi jer im se u privatnom sektoru za taj rad nude veće plaće. Nije to naravno smanjilo broj zaposlenih koji primaju plaće iz državnog proračuna, piše Novi list.
Državna revizija 2019. godine potvrdila je koliki kaos Vlada u određivanju plaća u javnom sektoru. Primanja 240 tisuća zaposlenih ovisila su o tri različite osnovice, tristotinjak propisa i 567 različitih dodataka, a ti dodaci su često imali veći utjecaj na visinu plaće nego sama osnovica.
No, do danas Vlada, iako je obećala, nije donijela novi Zakon o plaćama.
vezane vijesti
Onda je došla pandemija i Europska unija je donijela Mehanizam za opravak i otpornost, pa je Vlada uz ostale reforme i donošenje zakona o plaćama, ugurala u nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Ministarstvo pravosuđa i uprave upravo je pokrenulo proceduru za donošenje Zakona o plaćama. Kao vremenski okvir za postizanje promjena naveli su prvo tromjesečje sljedeće godine.
Uz to je, kako ističu, broj dodataka i uvećanja plaće u javnim službama uslijed sindikalnih pritisaka dosegao je kritičnu razinu te je onemogućio usporedbu stvarne plaće za pojedino radno mjesto čak i u istom sektoru, a posebno između različitih sektora. Uz to su posebnim propisima uspostavljana posebna radna mjesta koja su narušila strukturu jedinstvenosti u javnim službama.
Kako bi ipak sačuvali dio onih koji joj trebaju za odrađivanje poslova, a koji ne mogu napredovati ni dobiti veću plaću temeljem svog rada, država se dosjetila pa ih je raspoređivala na rukovodeća radna mjesta, što je donosilo nešto veća primanja.
Tako je, navodi se u Obrascu prethodne procjene, u državnim tijelima ustrojen preveliki broj sitnih organizacijskih jedinica, odjeljaka, odsjeka, odjela, uprava, službi, sektora.
Analize pokazale da u pojedinim državnim tijelima na tri službenika dolazi jedan rukovoditelj.
Uz to su pri rasporedu na rukovodeća mjesta još uvijek prisutni subjektivni kriteriji, iskrena je Vlada u svom dokumentu.
Službenici sa srednjom školom nemaju nikakvu mogućnost napredovanja, istu plaću dobivaju cijeli radni vijek.
– Postojeći sustav plaća ne osigurava jednake plaće za jednaki rad, netransparentan je, demotivirajući je i financijski dugoročno neodrživ, stoji u obrazloženju objavljenom na e-savjetovanju, pa se na trenutak čini kao da Vlada nije imala šest godina da to promjeni.
Kako će to sve promijeniti Ministarstvo ne precizira, ali cilj je da zaustaviti odljev kvalitetnih kadrova, a obećavaju i da će se napredovanje temeljiti na rezultatima rada.
Vlada će, kaže novčano nagrađivati vrijedne, a kažnjavati one koji imaju loše rezultate, ali bit će zanimljivo vidjeti tko će to procjenjivati. Isto tako, nazadovanjem u plaći zbog loših radnih rezultata, sustav će biti demotivirajući za one čiji je učinak rada minimalan, navodi se u obrazloženju.
Kažu i da će uvesti mogućnosti napredovanja službenicima sa srednjom i višom stručnom spremom, a obećavaju i Uvođenje sustava jednokratnog nagrađivanja za radne rezultate, što bi, vjeruju, trebalo potaknuti sve zaposlene da u svakodnevnom radu daju svoj maksimum.
Smanjivanje silnih dodataka i jasnim definiranjem osnovne plaće trebalo bi pridonijeti transparentnosti plaća, sustava ocjenjivanja povezat će se sa sustavom plaća i omogućiti povećanje plaće na temelju ocjene.
Uvjereni su da će to posebno imati učinak na javne službe, primjerice zdravstva i obrazovanja, koje do sada nisu imale uređen jedinstveni sustav ocjenjivanja.
