Kad god vlast donosi neki dokument, javno bi trebao biti objavljen njegov prijedlog koji bi bio dostupan i razumljiv javnosti. Međutim, tome dosad nismo svjedočili, a i nova vlast, unatoč prijašnjim najavama, ne pokazuje dovoljno u otvaranju javnosti i ne ponaša se baš u skladu s inicijativom Partnerstvo za otvorenu vlast, upozoreno je u raspravi o prioritetnim mjerama Akcijskog plana za provedbu spomenute inicijative koju se Vlada obvezala provoditi
'Nova vlast postoji već mjesec i pol dana, no nijedan njezin nacrt propisa nije prošao javnu raspravu, a pitanje je i kako će Sabor raspravljati o prijedlozima bez vanjskih članova parlamentarnih odbora čijih imenovanja nema', upozorila je pravna savjetnica GONG-a Vanja Škorić. Da u novoj vlasti imaju problema sa sluhom oko transparentnosti, smatra i ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott, koja je podsjetila da je 'nova vlada dosad održala pet sjednica, od kojih su sve imale i zatvorene dijelove na kojima se raspravljalo, između ostalog, o kadrovskim rješenjima i cijeni plina'. 'Ne razumijem zbog čega Vlada mora na svakoj sjednici imati zatvoreni dio', kazala je Ott, a nije jedina jer takva loša praksa prijašnjih vlada bila je predmetom neprestanih kritika u javnosti, uključujući sadašnju vlast, a ondašnju oporbu.
S obzirom da građani iščekuju skorašnje ukazanje državnog proračuna za 2012. godinu, bilo bi dobro i potrebno da mogu u svakoj fazi proračunskog procesa vidjeti njegovu izradu, a na to je podsjetila i Ott. Tim više jer je fiskalna transparentnost jedno od prioritetnih područja. Međutim, 'Vlada je jako razočarala proračunskim smjernicama koje je predstavila prošli tjedan jer se na tih desetak umjesto pedesetak stranica ne vidi koliko je svako ministarstvo, agencija, zavod i tako dalje potrošilo u 2010. i 2011. godini, a koliko će potrošiti u 2013. i tako dalje', napomenula je Ott, ali i s druge strane istaknula da je 'važno da proračun bude objektivan dokument, a ne politički traktat'.
'Građanima podaci trebaju biti prikazani skraćeno i jasno - prihodi, rashodi, javni dug, podaci po stanovniku - da taj skraćeni dokument objašnjava veliki i da se građani mogu uključiti i doći do informacija, uostalom imamo i HTV kao javni medij koji plaćamo pa bi, uz sve sapunice, mogli objašnjavati i proračun', naglasila je Ott.
Dakako, sve se to odnosi i na lokalnu samoupravu i njihove proračune. 'Svaki grad bi trebao u službenom glasilu ili na svojim internetskim stranicama objaviti svoj prijedlog proračuna s ključnim pokazateljima, kao što bi trebao objaviti na stranici ili oglasnoj ploči dnevni red sjednice gradskog vijeća osam dana uoči sjednice. To su mali koraci, ali puno znače', istaknula je Ott, koja nije mogla ne osvrnuti se i na još jedan povezan gorući problem: 'Imamo prevelik broj lokalnih jedinica, a ako nisu kadri imati ni vlastitu web stranicu, ni objaviti podatke, ne bi trebali ni postojati.'
'Da je običnim građanima teško se snaći u gomili informacija i pronaći onu pravu iako se nama sve čini jasnim', priznala je Ivana Jakir-Bajo iz Ministarstva financija, koja je istaknula da 'im je važno mišljenje stručnih i nepristranih ljudi koje će čuti i krajem idućeg tjedna kroz Odbor za fiskalnu politiku, ali i da će Ministarstvo financija podržati to da se građanima još približe informacije kroz izradu određenih brošura iz svih faza proračunskog procesa i objavu na web stranicama Ministarstva'.
Demokracija košta, ali manje nego korupcija
U procesu otvaranja vlasti na svim razinama važne uloge imaju informacijske i komunikacijske tehnologije, na što su upozorili i Tomislav Vračić iz Ministarstva uprave te informatički stručnjak Marko Rakar iz udruge Vjetrenjača, koja je nedavno otvorila vrata provjetravanju sustava javnih nabava, a ranije i pokušala približiti proračunskim kalkulatorom državni budžet građanima. 'Vlast je dosada pokazala temeljno nerazumijevanje onoga što informacijsko društvo može pružiti jednoj državi. Očekujem pomake, ali oni nisu izgledni u kratkom roku, pogotovo jer se prošla vlada sustavno bavila netransparentnošću', zaključio je Rakar.
Jedan od osnovnih alata koji građanima stoji na raspolaganju je Zakon o pravu na pristup informacijama, međutim, kako je primijetio Hrvoje Vindakijević iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, 'za taj zakon mnogi građani, a ni ljudi koji rade u javnoj upravi, ne znaju, pa se radi na njihovoj edukaciji te na katalogu informacija tijela javne vlasti među koja spadaju i trgovačka društva te vrtići', a složio se sa Škorić da treba mijenjati zakonski okvir u pogledu razjašnjavanja klasifikacije podataka jačanjem uloge nezavisnog tijela, no dok on smatra da to treba biti Agencija, GONG drži da je potreban povjerenik za informacije.
Ott je podsjetila i na 'bit Zakona o fiskalnoj odgovornosti, a koja se odnosi na to da svaki propis ima svoje posljedice o kojima treba voditi računa, primjerice povećava se stopa PDV-a, a da bi se to ublažilo, povećava se neoporezivi dio plaće, ali to stvara manjak u blagajnama gradova i tako to ide u krug. Nije to lako ni koordinirati Vladi ni pratiti građanima'. No javnost treba sudjelovati i s njom se treba savjetovati, a pritom su, izdvojila je Škorić, ključne tri stvari: 'Politička volja za javnom raspravom, novac jer ona košta, a i potreban je netko tko će to učiniti.' 'Treba paziti i kako se to radi, da bude zanimljivo građanima', nadovezao se Rakar, a Jakir-Bajo dodala da je i 'važno kada, odnosno trenutak kada se odluke donose'. Što se pak tiče novca, a s obzirom na opću štednju, sudionici su jednoglasno zaključili: 'Demokracija košta, ali neusporedivo manje nego korupcija.'