Najave u medijima govore da Vlada želi neoporezivi iznos plaće podići s 2.200 na 2.600 kuna, a procjenjuje se da bi to onima s najnižim prihodima podignulo plaću za oko 80 kuna. S poreznim bi izmjenama trebao profitirati i srednji sloj te bi se najviša porezna stopa od 40 posto ubuduće primjenjivala na one s plaćom iznad 13.200 kuna, a ne kao dosad, na one s 8.800 kuna. Spomenutoj kategoriji građana plaće bi se mogle povećati i do nekoliko stotina kuna.

Na taj potez u Vladi su potaknuti zbog smanjene potrošnje uslijed povećanja PDV-a, a bivša ministrica financija Martina Dalić kaže da razumije to da je Vlada morala povući neke poteze.

'Ove najave slijede utabanu stazu kojom je pošla ova Vlada, a to je da se rješenje fiskalnih problema traži na prihodnoj strani izmjenama poreznog sustava. Ove najave vidim kao pokušaj da se isprave neke anomalije i loši potezi u poreznom sustavu koji su povučeni za vrijeme ministra Linića. No ovi potezi nisu dovoljno odlučni da bi se promijenila očekivanja. Dok se ovo najavljuje izolirano i bez reformi rashoda, skeptična sam prema uspjehu tih inicijativa. Treba ispraviti ono što ometa poduzetničku aktivnost – komplicirano zakonodavstvo, neefikasnu administraciju i zdravstvo koje stvara gubitke. Bez te tri stvari neće biti moguće preokrenuti negativna očekivanja', prokomentirala je Dalić za tportal.

Ovakve mjere, nadaju se u Ministarstvu financija, prije svega bi trebale pomoći srednjem sloju i povećati njegovu potrošnju.

'Mislim da je porezna stopa od 40 posto prohibitivno visoka i ustvari pogađa ljude koji imaju više od prosječne plaće. Opravdano je razmišljati o smanjivanju te porezne presije jer se time smanjuje porezna presija na VSS kadar i ljude koji imaju kapacitet potrošnje. Ali ponavljam, skeptična sam prema tome da se preokret može postići izolirano te samo ovime, tj. bez reformi na rashodovnoj strani', kaže nam Dalić.

Ovakve porezne izmjene najviše bi trebale pogoditi lokalne samouprave jer čak 90 posto prihoda od poreza na dohodak odlazi u njihove ruke.

'To nas ponovno dovodi do srži problema zato što su kod poreza na dohodak njegovi efekti zacementirani u institucionalnoj strukturi jedinica lokalne samouprave. Oni koji imaju malo dobivat će još manje. Ministar financija svjestan je da to znači nadomještanje prihoda, no pritom je način i efikasnost rada lokalne samouprave i državne administracije ono što obeshrabruje. To nas opet vodi potrebi drugačijeg nagrađivanja i u lokalnoj i državnoj upravi te mjerenja efikasnosti i učinkovitosti', kaže bivša ministrica financija.

Jedan način na koji bi se nadoknadili izgubljeni prihodi lokalne samouprave je i ukidanje neoporezivanja reinvestirane dobiti.

'Mislim da je to dobra ideja jer je u primjeni poreznog sustava potrebno primjenjivati načela pravednosti, a ovaj način primjene olakšice nije pravedan jer uz malo ekvilibristike možete doći do toga da ne plaćate porez na dobit. Treba, po mom mišljenju, ići agresivnije i ukinuti
olakšicu te pritom razmisliti i o smanjenju opće stope poreza na dobit. Trebalo bi ukinuti i porez na dividende jer u poreznom sustavu treba poručiti onima koji investiraju da to država vrednuje na neki način', predlaže Dalić.