Nepopularni harač na plaće, mirovine i honorare u sebi sadrži niz apsurda i nelogičnosti, koji su izazvali čuđenje među poreznim savjetnicima, a posebno je neosjetljiv prema obiteljima s više djece.

Krizni namet nemilosrdan je prema obitelji zbog činjenice da porezno opterećenje ne ovisi o broju članova, odnosno uzdržavanih osoba, nego o neto plaći, pa će najgore proći višečlana obitelj gdje samo jedan član prima plaću. Ako je među sretnicima čija plaća prelazi šest tisuća kuna, primanja će mu se oporezivati po stopi od četiri posto jednako kao samcu, iako primjerice uzdržava još troje ljudi.

Krizni porez poništava i efekt poreznih olakšica koje su više kod onih koji imaju uzdržavane članove obitelji te im omogućuje višu neto plaću. No viša plaća u novim uvjetima može značiti ulazak u viši porezni razred, čime će se poništiti zasluženi učinak porezne olakšice

U do jučer negiranoj krizi, Vlada je roditeljima ukinula još jednu olakšicu - besplatnih udžbenika i prijevoza, vezujući ih uz socijalnu kategoriju učenika. Teško da bi nekome moglo pasti napamet imati djecu zbog privilegije besplatnih knjiga ili vožnje, ali te su mjere donošene upravo kao pronatalitetne.

Na dječji doplatak mogu računati samo najsiromašniji, obitelji čija mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 1.663 kune.

Značajno su otežani uvjeti ostvarivanja prava na punu porodiljnu naknadu nezaposlenim ženama jer sada - umjesto donedavnih tri mjeseca - moraju biti zaposlene najmanje godinu dana.

U srpnju je donesen i rigidni, ustavno upitan, jedan od najkonzervativnijih zakona o umjetnoj oplodnji u Europi. U Hrvatskoj je neplodno 18 posto parova, a u Zagrebu čak 28 posto parova i novi zakon gotovo će im onemogućiti zahvate umjetne oplodnje. Zakon omogućuje oplodnju samo triju izvađenih jajnih stanica, a ne svih. Onemogućena je umjetna oplodnja parovima u kojima su oba partnera neplodna, samohranim majkama, a partneri u izvanbračnoj zajednici morat će na sudu dokazivati da su najmanje tri godine u vezi kako bi uopće mogli tražiti podvrgavanje postupcima umjetne oplodnje.

Do sada je u Hrvatskoj umjetnom oplodnjom rođeno osam tisuća djece, od ukupno sedam tisuća potrebnih postupaka godišnje radi ih se samo svije tisuće pa su stotine parova odlazile na umjetnu oplodnju u inozemstvo (najviše u Sloveniju i Češku).

Uz povremene i kratkotrajne mjere (besplatni udžbenici i delimitiranje porodiljnih naknada) malo je toga napravljeno osim protokolarnih novogodišnjih posjeta nekadašnje ministrice, a sadašnje premijerke rodilištima. Iako je godinama HDZ-ova Vlada pronatalitetnu politiku proklamirala kao apsolutni prioritet, ona se cijelo vrijeme provodila na marginama, a posljednjim depopulacijskim mjerama gotovo je eutanazirana i pretvara se u politiku 'bijele kuge'.