Dobivaju milijune kuna, pola troše na svoje plaće, a mještani, u čije ime upravljaju, u isto vrijeme nemaju osnovne stvari poput vode. To je stvarnost u gotovo polovini od čak 429 hrvatskih općina. Sad Vlada planira uvesti reda tako da načelnike pretvori u volontere i dala im je da vode samo osnovne poslove poput uređenja javnih površina, javlja RTL televizija
Donji Kukuruzari jedna je od 429 hrvatskih općina. Imaju školu, ambulantu, sportske terene, malo radnih mjesta i puno socijale. Istovremeno i skupu administraciju - iz nove zgrade područjem sa 1700 stanovnika upravlja načelnik i sedam kolega, na čije plaće odlazi negdje 700 tisuća na godišnjoj razini, što je polovina od milijun i pol kuna koje dobiju od države, bez čega ne bi preživjeli.
Jer sami uprihoduju nedovoljna dva milijuna. Ta ovisnost krasi polovicu svih općina, pa Vlada razmišlja da njihova vodstva počnu volontirati. Manjim troškovima hladnog pogona općinama bi ostalo više novca za razvoj.
Od države su lani najviše dobile općina Kistanje, Đulovac i Borovo. Najčudniji je slučaj Civljana sa 127 stanovnika kojima je pripalo 940 tisuća.
Dvjestotinjak ekonomski neodrživih općina Vlada neće ukinuti, ali će im srezati ovlasti i zadužiti ih samo za, prema riječima ministra regionalnog razvoja Branka Grčića, uređenje groblja, vođenje brige o rasvjeti, o seoskim putevima i cestama, dok bi funkciju i novac za obrazovanje ili komunalije preuzele uspješnije susjedne općine ili županija.
'Novca nema, prema tome opstanak općine značio bi da netko ipak mora volontirati, načelnik općine kao i općinsko vijeće', rekao je Branko Grčić za RTL televiziju
Decentralizacija će dugo potrajati, a sudbinu slabih općina moglo bi doživjeti i tridesetak gradova. Država bi time mogla uštedjeti stotine milijuna kuna.
