Stranka koja se zauzima za nestanak Belgije - Novi flamanski savez (NVA) - dobila je najviše glasova na nedjeljnim izvanrednim parlamentarnim izborima, pokazuju prve projekcije izbornih rezultata
NVA, koja traži postupno razdruživanje Belgije, dobila je najviše glasova u sjevernoj belgijskoj regiji Flandriji u kojoj živi šest od 10,5 milijuna belgijskih stanovnika. Takav rezultat uvelike će otežati sastavljanje vladajuće koalicije jer se frankofone stranke protive daljnjoj razgradnji države.
Prema projekcijama na temelju djelomičnih rezultata, NVA je dobila 29 posto glasova, dok su flamanski demokršćani CDV, premijera Yvesa Letermea, koji su do sada bili najjača stranka u Flandriji dobili samo 17,5 posto glasova. To je prvi put da stranka koja se otvoreno zauzima za raspad Belgije dobije najveći broj glasova.
NVA je i na prošlim izborima u lipnju 2007. godine bila u pobjedničkom taboru, ali ne samostalno nego u suradnji s dosad najjačim flamanskim demokršćanima.
Treća stranka u Flandriji su flamanski liberali Open VLD s 14,5 posto glasova. Flamanski liberali su izazvali prijevremene izbore nakon što su krajem travnja istupili iz vladajuće koalicije. Ekstremno desna stranka Vlaams Belang (Flamanski interes) osvojila je 12,5 posto glasova.
Na frankofonoj strani, u Valoniji i u bruxellskoj regiji najviše glasova osvojila je Socijalistička stranka (PS) s oko 36 posto glasova, ispred frankofonih liberala (MR), koji, prema prvim projekcijama, imaju 24 posto glasova.
Nakon što budu poznati rezultati izbora, stranke iz Flandrije na sjeveru, Valonije na jugu i iz bruxelleske regije morat će započeti pregovore o stvaranju nove vlade. U Belgiji nema stranaka koje se natječu na državnoj razini, tako da je riječ o dvama paralelnim izborima. Flamanske stranke se natječu u Flandriji, a frankofone u Valoniji, a u Bruxellesu i okolici birači mogu birati za jedne ili druge.
Predsjednik najuspješnije stranke Bart de Wever, najpopularniji političar u Flandriji, već je prije izbora rekao da ne želi biti premijer ujedinjene Belgije. Kao mogući budući premijer spominje se predsjednik frankofone Socijalističke stranke Elio di Rupo. Dogodi li se to, Elio di Rupo bit će prvi frankofoni političar na čelu belgijske vlade nakon 30 godina.
