Naime Philae je završio u nekoj udubini, u sjeni golemih stijena, tako da do njegove solarne ploče ne dopire dovoljno sunca da si napuni bateriju i preživi dulje od jednoga dana.

Europska svemirska agencija stoga planira brže-bolje pokrenuti bušilicu i prikupiti uzorke koje će potom analizirati u malenom laboratoriju.

Međutim postoji velika opasnost da bi okretanje bušilice moglo destabilizirati lender. Problem je u tome što se Philae u trenutku slijetanja nije uspio harpunima pričvrstiti za površinu kometa koji ima stotinama tisuća puta slabiju gravitaciju od Zemljine. Umjesto toga je dva puta odskočio i završio na mjestu koje znanstvenici još nisu uspjeli precizno utvrditi. Budući da je njegova težina čak i na Zemlji relativno mala - 100 kg - u slabašnoj gravitaciji kometa ona je gotovo neznatna pa ga svaki pokret bilo kojeg dijela može opasno pomaknuti. Koliko je Philae lagan na kometu, najbolje ilustrira činjenica da je prilikom prvog slijetanja, mada se kretao brzinom hoda, odskočio gotovo kilometar u vis i u letu proveo oko dva sata. Nakon toga je udario po drugi put i odskočio na još sedam minuta.

Radiokontakt koji će nadolazeće noći biti uspostavljen s Rosettom vjerojatno će biti posljednja prilika da se lenderu pošalju neke naredbe i obave neka istraživanja.

No voditelj operacija u misiji Rosetta Paolo Ferri još uvijek nije izgubio svaku nadu. On smatra da bi danas trebalo pokušati pomaknuti lender tako da se njegova najveća solarna ploča okrene prema sunčevim zrakama. To bi znanstvenicima dalo više vremena za obavljanje barem nekih istraživanja.

Misija lendera trebala je potrajati do prosinca 2015, a znanstvenici su planirali prikupiti brojne važne podatke koji bi, među ostalim, dali odgovore na pitanja jesu li kometi na Zemlju donijeli vodu te jesu li posijali prve organske tvari koje su omogućile nastanak života.