Dvoje državnika sastanak su počeli posjetom Dalju i susretom s tamošnjom srpskom manjinom, a nastavili ga u poslijepodnevnim satima odlaskom u mjesto Tavankut, gdje su razgovarali s vodstvom vojvođanskih Hrvata.

Dijalog predsjednice i premijera nastavljen je iza zatvorenih vrata u sjedištu Grada Subotice i potpisivanjem Deklaracije.

U šest točaka Deklaracije navodi se među ostalim kako će se pokrenuti ili ubrzati bilateralna zaštita manjina - srpske u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji, zatim 'aktivno pristupiti pripremama državnih komisija o određivanju granične linije između Srbije i Hrvatske', kao i da će se početi s primjenom Sporazuma o pitanjima sukcesije potpisanog 29. lipnja 2001. u Beču.

Također, potpisanim dokumentom planira se da potraga za nestalim osobama postane prioritetno humanitarno pitanje i da će se uložiti iskreni i maksimalni napori u traženju nestalih.

U petoj točki Deklaracije navodi se spremnost da se aktivno i koordinirano djeluje u borbi protiv terorizma i izbjegličke krize, dok se u posljednjoj, šestoj izražava spremnost na aktivno djelovanje u zajedničkim razvojnim i prekograničnim projektima EU-a.

'Deklaracije nije proizašla iz toga što je to netko od nas tražio, nego zašto što smo mi tako odlučili. Kroz dokument koji smo potpisali obvezali se i da osobno učinimo sve što je u našoj moći kako bismo konačno krenuli ka rješavanju otvorenih pitanja i budućnosti', izjavila je poslije potpisivanja Deklaracije predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u subotičkoj Gradskoj kući.

Istaknula je kako vjeruje da su nagomilani problemi dvije manjine, kao i u odnosima među državama, jednim dijelom posljedica i nedostatka komunikacije.

Grabar-Kitarović je navela da su građani Hrvatske opterećeni problemima u gospodarstvu, socijalnom i mirovinskom sustavu, ali da razumije i specifične probleme pripadnika srpske manjine.

'Osobno se obvezujem da ću učiniti sve u promicanju kulture dijaloga, suživota i međusobnog uvažavanja, prije svega na lokalnoj razini kako bi rješavali vrlo konkretne probleme s kojima se ljudi svakodnevno suočavaju, a koji njima život znače', rekla je među ostalim hrvatska predsjednica.

Premijer Srbije Vučić je u tom kontekstu dodao kako je predstavnicima hrvatske manjine, s kojima razgovori 'nisu bili slatki', ponudio konkretna rješenja za neka njihove probleme.

'Budućem gradonačelniku Subotice sam naložio da odmah asfaltira dvije glavne ulice u Tavankutu, a dogovorio sam i s predsjednikom vojvođanske vlade koji će u pokrajinskom proračunu morati planirati više novca za list Hrvatska riječ', naveo je Vučić.

Naveo je da će se pomaci u unapređenju položaju dviju manjina vidjeti vrlo brzo.

'Ne moraju biti to spektakularni rezultati. Ne kažem da će Hrvati početi da obožavaju Srbe, niti da će Srbi mnogo voljeti Hrvate, i ne kažem da oko 5. kolovoza neće biti bezbroj problema u različitim izjavama i emocijama, ali sve što konkretno i zajednički napravimo – jedna ulica, jedan udžbenik, jedna slika … to je veliki pomak, i dobar rezultat ovoga susreta', izjavio je među ostalima Vučić.

Dodao je da nisu pričali o tome kako će to izgledati pred njihovim glasačima, već da su se bavili bitnim stvarima.

'Ti odnosi su kralježnica za dobre odnose u cijeloj regiji, ali i značajni za odnos prema EU-u. Napravili smo to potpuno sami, bez bilo čijeg naloga i pritiska', naveo je Vučić i dodao da to govori da su i Srbi i Hrvati napredovali.

Govoreći o nedavnim problemima vezanim za srbijansko otvaranje Poglavlje 23 u pregovorima s EU-om, predsjednica Hrvatske je rekla Hrvatska nema namjeru blokirati Srbiju na putu ka Europskoj uniji, već da želi da je vidi u EU-u, te da vjeruje da se takva situacija neće ponoviti.

Dodala je da će Hrvatska inzistirati na ispunjavanju svih kriterija, ali da se nada da će u budućnosti dvije zemlje imati snage porazgovarati bilateralno o svim pitanjima koja bi se mogla pojaviti u okviru pregovora, da se dogovore oko prijelaznih mjerila i raščiste dvojbe, prije nego što postanu europski problem.

Predstavnici hrvatske manjine istaknuli su ovom prigodom da su zadovoljni što su uključeni u razvijanje ukupnih hrvatsko-srpskih odnosa, kao i da se nadaju da je ovo početak institucionalnog oblika komunikacije i suradnje Hrvata u Vojvodini s vlastima u Srbiji u rješavanja nagomilanih problema s kojima se suočavaju.

Prije potpisivanja Deklaracije i obraćanja javnosti predsjednica Hrvatske i srbijanski premijer bili su gosti hrvatske udruge 'Matija Gubec' u mjestu Tavankutu.

Njihovi članovi priredili su im prigodan kulturni program a zatim su visoki dužnosnici Srbije i Hrvatske oko sat vremena razgovarali s vodstvom Hrvata u Srbiji.