Na financijskim tržištima proširile su se krajem prošle godine bojazni da će Hrvatskoj trebati krediti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske unije zbog slabe fiskalne pozicije i krhkih izgleda za gospodarski oporavak, piše danas WSJ.

Zbog relativno niskih deviznih rezervi, pojedini su ekonomisti počeli špekulirati da bi Hrvatska mogla zatrebati pomoć MMF-a u slučaju da na međunarodnim tržištima oslabi apetit za rizičnom imovinom, navodi dalje WSJ.

'Zahtjev za programom pomoći EU-a i MMF-a uvijek je opcija, ali sada to nije izgledno', kazao je guverner HNB-a ranije ovoga tjedna u Beču za taj poslovni list.

Hrvatska mora nastaviti poboljšavati poslovnu klimu i vodit će blagu monetarnu politiku kako bi stabilizirala krhki oporavak i potaknula promjenu aktualnog trenda rasta javnog duga, dodao je Vujčić.

Dugoročno treba težiti održivom rastu – izvozu 'tradable' sektora i privatnim ulaganjima. Pristup Europskoj uniji pruža priliku za povećanje izravnih inozemnih ulaganja a ključ je poboljšanje poslovne klime', rekao je Vujčić.

Budući da hrvatski građani velikim dijelom štede u eurima, a i veliki udio njihovih dugova deviznom je klauzulom vezan za tečaj eura, HNB ne može pomoći vladi devalvacijom nacionalne valute, što bi moglo potaknuti izvoz, navodi WSJ riječi hrvatskog guvernera.

'Ne možemo tolerirati pretjerane fluktuacije tečaja zbog financijske stabilnosti. U slučaju devalvacije povećat će se dug kućanstava i poduzeća koja će tako imati problema sa servisiranjem duga', podsjeća Vujčić. 'Ono što možemo učiniti jest voditi naglašeno kontracikličku monetarnu politiku', dodaje.