"Izmjene Ustava ne mogu biti tehničko, već pitanje kako želimo urediti zemlju. Moraju biti cjelina, a ne tri košarice", rekao je Leko na okruglom stolu o ustavnim promjenama, u organizaciji Europskog doma Zagreb.

Kazao je i kako će SDP inzistirati da se Ustavom utvrdi kako nema zastare za kaznena djela u privatizaciji te za ratno profiterstvo.

Ustvrdio je i da SDP ne traži da se dijaspori oduzme pravo glasa, nego da se točno utvrdi koji birač glasuje na kojem biračkom mjestu. "Tražimo da se u hrvatskim zakonima i za hrvatske potrebe kao element za upis u popis birača uvede prebivalište, koje se ne smije olako mijenjati", kazao je Leko, objasnivši kako SDP samo želi znati koliko je birača i gdje su upisani, jer, kaže, birački popisi moraju odgovarati stvarnosti.

Leko je potvrdio da je SDP "sklon podržati" izmjene odredbi o referendumu, koje bi omogućile ulazak Hrvatske u EU, i to "na temelju europskih standarda", a smatra da bi s praksom europskih zemalja trebalo uskladiti i uvjete sazivanja referenduma na zahtjev građana.

Sutkinja Ustavnog suda Snježana Bagić, koja je i u Vladinoj radnoj skupini za ustavne promjene, kazala je kako se razmišlja o sužavanju ovlasti Ustavnog suda, da bi se dokrajčila situacija u kojoj Ustavni sud ne stiže provoditi apstraktnu kontrolu propisa zbog velikog broja ustavnih tužbi, koje, kaže, počesto i nemaju veze s povredama ustavnih prava.

"Ne možemo raditi promjene samo radi brojki, no pred nama je trenutno osam tisuća neriješenih predmeta", kazala je Bagić, te dodala da bi jedno od mogućih rješenja bio i uvođenje pristojbi.

Bagić je kazala da se razmišlja i o povratku na ustavna rješenja kakva su bila na snazi do 2000., do kada je Ustavni sud štitio ustavne slobode i prava pojedinca, ne odlučujući o aktima.

Razmatra se i mogućnost da Ustavni sud donosi opće mjere kojima bi državi nalagao da otkloni utvrđenu povredu Ustava te provodi prethodnu kontrolu međunarodnih ugovora.

Radna skupina razmatra i mogućnost da se ustavnim sucima kojima je istekao mandat omogući da svoju dužnost obavljaju do izbora novih sudaca, kako bi se osigurala efikasnost Ustavnog suda i kada se kasni s izborom sudaca, rekla je Bagić.

Bagić tvrdi i da se zasad ne razmišlja o promjeni kruga ovlaštenika za podnošenje zahtjeva ocjene ustavnosti, kao ni o ideji da se, uz primjenu europskog uhidbenog naloga, omogući izručenje hrvatskih državljana i pravosudnim tijelima zemalja izvan EU, na temelju posebnih bilateralnih sporazuma, o čemu je ranije govorio predsjednik skupine i saborskog Odbora za Ustav Vladimir Šeks.

Iako je bio najavljen, Šeks se na današnjem okruglom stolu nije pojavio.