Iako LGBT aktivisti često ističu da su homoseksualci svuda oko nas, činjenica je da se u hrvatskom javnom prostoru osobe koje vlastitu homoseksualnost ne drže mračnom tajnom može nabrojati na prste jedne ruke. Zato treba pozdraviti činjenicu da su stranke Laburisti i ORaH na svojim listama za Europski parlament istaknule dvoje kandidata koji imaju afirmativan i otvoren stav prema svojoj homoseksualnoj orijentaciji, a ujedno su i ostvarili građanske karijere i stručnost im se ne može poricati.

To su profesor na Metalurškom fakultetuDamir Hršak (Laburisti) te pjesnikinja i stručnjakinja za EU projekteSanja Galeković (ORaH), koje smo za početak pitali čime se planiraju baviti u Europskom parlamentu ako u njega budu izabrani. 'Budući da sam sveučilišni profesor, moje glavno područje političkog djelovanja je obrazovanje. Želim konkretno pomagati našim studentima i profesorima, ali želim i sukreirati politike i propise vezane za obrazovanje, koji se donose u Europarlamentu. Više od 50 posto naših zakona donosi se u Bruxellesu – ne htjeti sudjelovati u tome bilo bi priglupo, a vjerujem da u tom procesu mogu pridonijeti znanjem i odlučnošću', kaže Damir Hršak, koji se zalaže za besplatno školovanje, a i jedan je od osnivača sindikata visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost. Hršak dodaje: 'Sveučilišta po mom sudu trebaju biti rasadnici cjelovitih intelektualaca, mjesta oblikovanja budućnosti ove zemlje, a ne profitne jedinice. Besplatno obrazovanje je tekovina civilizacije, a ne 'proizvod'. Podvrgavanje svega tržištu i kapitalu vodi u propast!'

GALEKOVIĆ NEZADOVOLJNA NAŠIM ZASTUPNICIMA, HRŠAKA IMPRESIONIRAO PICULA

Sanja Galeković ističe da je odlično upoznata s funkcioniranjem projekata u kontekstu Europske unije: 'Svoj doprinos kao europske parlamentarke vidim u zagovaranju temeljenom na poznavanju dokumenata i terminologija u području EU regionalnog razvoja, procedura financiranja te zaštite i lobiranje za financijske prioritete koje je Republika Hrvatska postavila, ako su u skladu s programom ORaH-a. Proračun Europske unije financira se i iz poreza koje plaćaju građani. Stoga je u tom kontekstu uloga EU parlamentaraca bitna: proračun usvajaju, na prijedlog Europske komisije, proračunska tijela Europski parlament i Vijeće Europske unije.' Galeković naglašava i da bi se bavila pravima manjina te zapošljavanjem i socijalnim pitanjima.

Dosadašnjim zastupnicima iz Hrvatske u Europskom parlamentu, Galeković zamjera što 'nisu uzimali u obzir Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata te informiranje šire javnosti o odlukama koje donosi EU parlament', kao i da ' nedostaje zajednička hrvatska politika među našim europarlamentarcima koju treba uskladiti', dok Damir Hršak ističe da se 'mora priznati da je dio dosadašnjih zastupnika korektno odradio godinu mandata, ponajprije Tonino Picula koji svojim znanjem, dosljednošću i analitičnošću može biti primjer'.

PROTIV TTIP-a SVIM SNAGAMA ILI OPREZNO?

Kada je riječ o konkretnim temama europske politike, upitali smo Galeković i Hršaka kako bi se postavili prema TTIP-u (Transatlantic Trade & Investment Partnership), sporazumu o slobodnoj trgovini između SAD i EU koji je trenutno u procesu pregovora. Hršak odmah kaže da će se 'svim silama boriti protiv tog sporazuma jer bi pohlednim, gramzljim i prljavo bogatima omogućio da se iživljavaju u beskrupuloznom bogaćenju do neslućenih razmjera i ruše kamen na kamenu socijalne države koje u EU još uvijek ima i treba je čuvati kao kap vode na dlanu', dok Galeković opreznije naglašava da je 'TTIP vrlo osjetljivo i sklisko područje'. ' U našem Izbornom programu stoji da ćemo braniti hrvatske i europske gospodarske interese, posebice u kontekstu prijedloga ugovora za transatlantsko trgovačko-investicijsko partnerstvo, odnosno zagovarati načelo opreza i predostrožnosti', kaže Galeković. Njena favoritkinja za predsjednicu Europske komisije je Ska Keller, a Damir Hršak misli da je 'najvažnije da predsjednik EK dolazi iz lijevih opcija i da taj posao obavlja u duhu lijevih vrijednosti'. Oboje bi pak bili članovi Intergroup on LGBT Rights, koja okuplja gej i lezbijske zastupnike u Europskom parlamentu.

DOLAZE NA POVORKE PONOSA

Galeković i Hršak se slažu i u tome da brak nije isključivo zajednica muškarca i žene, a podržavaju i održavanje Povorki ponosa u Hrvatskoj, na kojima su i sudjelovali. 'Ja sam uz prava LGBT zajednice od samog početka i mislim se boriti dokle god postoji takva diskriminacija. Moj LGBT aktivizam nikako neće prestati s izborom u Europski parlament. Za ljudska prava ću se uvijek boriti – i to sva prava svakog čovjeka', kaže Hršak, a Galeković se prisjetila i prvog Pridea u Zagrebu, na kojemu je bila: 'Na prvoj Povorci ponosa, 29. lipnja 2002. godine, dala sam do znanja da podržavam takav oblik aktivizma. Nisam se osjećala ugodno kada sam se nagutala suzavca, a činjenica da u povorci moramo biti pod zaštitom specijalaca pokazala mi je stupanj tolerancije različitosti u našem društvu, što nikako ne ide u prilog demokratskoj kulturi Hrvatskih građana i građanki. Od tada sudjelujem na Povorkama ponosa jer Hrvatska mora biti zemlja za sve nas.'

Predloženi Zakon o životnom partnerstvu za Hršaka 'nije savršen, no i u ovoj verziji bitno je da se što prije donese'. Sanja Galeković se, pak, poziva na stav OraH-a: 'U ORaH-u se slažemo da zakonu nedostaje hrabrosti i da je s ovim prijedlogom trebalo ići do kraja, a ne stati na sredini. Činjenica je da će ovaj zakon omogućiti istospolnim zajednicama sklapanje partnerskih zajednica u kojima će uživati u sličnom opsegu prava kao bračne zajednice te na taj način biti jednakopravniji heteroseksualnim parovima, ali unatoč načelnom programsko političkom opredjeljenju vladajuće većine, koje govori o jednakosti između bračnih, izvanbračnih i istospolnih zajednica, ono u stvarnosti ne postoji.'