Postojeći GUP je, podsjetimo, donesen 2007.godine i od tada je tri puta mijenjan. A zadnje izmjene i dopune dogodile su se 2016. godine. I dok s jedne strane oporba tvrdi kako se zapravo ništa ne mijenja, vlasti zamjeraju da se u proceduru ide bez završenih strateških dokumenata poput prometne studije, te da se sve, kao i u Bandićevo vrijeme, radi usred ljeta. Iz Grada su pak naveli kako su izmjenama definirana tri glavna cilja - javne potrebe i javni interes, Zagreb zeleniji grad, te ​revalorizacija i unaprjeđenje prostornih kvaliteta. A s obzirom na sveobuhvatni karakter izmjena ,u Gradu očekuju ponovljenu raspravu u jesen.

Što o temeljnom prostorno-planskom dokumentu misli struka i je li umjesto izmjena i dopuna trebalo ići na novi GUP, upitali smo Damira Ljutića, arhitekta i urbanist u i arhitekta Luku Krstulovića.

Ljutić je mišljenja kako se novim GUP-om se pokušava nešto učiniti, ali napominje da izmjene neće riješiti suštinski problem.

'Suštinski problem svih naših planova je spora provedba i realizacija u stvarnom životu. Kad trebate dobiti neku od dozvola trebate potrošiti puno vemena što poskupljuje i otežava razvoj prostora. Znam da se sada nije mogao napraviti novi GUP koji treba biti strukturno drugačije posložen, odnosno biti jednostavniji. Imao sam prilike raditi neke projekte izvan Hrvatske odnosno u Barceloni i presmiješno je koliko je kod nas teško doći do racionalne informacije o prostoru. Tamo sam sve što mi je trebalo dobio u 15 minuta. GUP je do sada previše ulazio u detalje i od drveta se nije vidjela šuma. Nitko ne zaziva da se napravi neoliberalna priča u kojoj će stvatko moći raditi što žele, ali mi smo otišli u drugu krajnost s pretjeranom regulacijom', smatra Ljutić.

'Zagrebu nedostaje dugoročna strategija razvoja'

Upitan o zamjerki i nedostatku prometne studije kazao je da zapravo Zagrebu danas nedostaje dugoročna strategija razvoja koja će reći gdje želi da grad bude 2050. godine.

'Za to treba visoka razina stručnosti i puno ozbiljnog posla, a nijedna vlast nema vremena. Nijedna vlast ne vidi u tome benefit za prostor i grad, a dio toga je i promet. Nama je on sada bitan jer se dignemo ujutro pa stojimo u kolonoma u gužvi, ali tu postoji čitav niz stvari koje treba riješiti. Od toga koliko će imati stanovnika za 20, 30 ili 50 godina, koliko će imati škola i vrtića, kojom industrijom će se baviti itd', kazao je Ljutić.

Smatra da izmijenjeni GUP treba izglasati, ali i da odmah treba početiti raditi novi kako bi se grad mogao razvijati.

'Nije smisao gradnje samo gradnja već da se gradi kvalitetno, da se upravlja i kontrolira prostor. Hoće li za dvjesto godina u Zagreb dolaziti ljudi iz razloga u koji dolaze u Dubrovnik danas? Prije par stoljeća u Dubrovniku su precizno i jasno planirali kako se treba razvijati grad i na koji način će se u njemu živjeti. Rezultat tog rada je da ljudi danas hrle u Dubrovnik i da njihovi nasljednici od toga lijepo žive. Mi danas ne znamo gdje će Zagreb biti za 50 godina', naveo je Ljutić.

Dodaje da se Zagreb, a što nema veze s GUP-om, mora na političkoj razini determinirati što želi biti.

'Želi li biti metropola Hrvatske, centar unutar zagrebačkog prstena ili nekakav regionalni centar Balkana. Ne vidim nijedan razlog zašto to Zagreb ne bi bio. Ali sve to je produkt promišljanja i vizije koja se mora konsenzualno dogovoriti od čega će svi imati koristi. Volio bi vidjeti neku sliku grada koju ću ostaviti svom djetetu, a ja to ne vidim i to je tužno. GUP je tu onda operativni plan koji će krenuti primjenjivati tu strategiju', naveo je Ljutić dodavši da se adhoc bavimo problemima.

Mišljenja je da će ove izmjene i dopune nešto riještiti, a nešto zakomplicirati jer puno toga, kako je rekao, ovisi o Zakonu o gradnji, koji je izvan domene GUP-a i gradske vlasti.

Zaključno je naveo kako bi bio sretniji da imamo novi GUP koji bi bio kraći, jasniji i utemeljen na dugoročnoj viziji razvoja grada.

'Standard urbanizma u Blatu i Klari je poražavajući'

Luka Krstulović, urbanist i arhitekt, o izmjenama i dopunama GUP-a nije mogao govoriti u detaljima jer nije stigao detaljno analizirati prijedlog plana, ali načelno podržava sanaciju postojećeg dokumenta i predlaže da se što prije ide u pripremu novog GUP-a.

'Sadržajno bi bio bolje da imamo novi GUP. Zašto se odlučilo ići na izmjene i dopune vjerujem da će biti obrazloženo na javnom izlaganju. Jasno je da je ovo sada neka vrsta saniranja planskog dokumenta i pokušaj da se vrate neke odrednice osnovnog GUP-a i unaprijede teme javnih površina.

No GUP kao pretežito provedbeni dokument je u startu bio promašen koncept i pitanje je koliko se on može 'pokrpati'. Na područjima koja se trenutno intenzivno grade, poput Blata i Klare, vidimo kako ovakav princip GUP- ovskog planiranja ne funkcionira. Standard urbanizma na tim područjima je naprosto poražavajući.

Bilo bi dobro da se što prije krene u pripreme, odnosno izrade studija i stručnih podloga na temelju kojih će se definirati dugoročna vizija razvoja Zagreba te koje će biti podloga za novi GUP';, smatra Krstulović.

Napomenuo je da je to proces koji će trajati i neće se dogoditi za dvije godine, ali da ga moramo pokrenuti sada, paralelno s ovim kratkoročnim procesima i o tome se također mora voditi široka javna polemika.

'Mi sada trebamo krenuti koncipirati Zagreb kakav želimo vidjeti 2050. ili 2070. godine. Naravno da to nije lako jer živimo u dinamičnim okolnostima, ali trebamo se uhvatiti ukoštac s kapitalnim temama kao što su promet, stanovanje, ekonomija ili urbana obnova. Trebamo gledati zagrebačku regiju u cjelini', istaknuo je Krstulović.

Smatra da, kada je promet u pitanju, on u Zagrebu ne funkcionira te da ima koncepciju iz davnog GUP-a koji je zaleđen u vremenu.

'Dugoročno Zagrebu treba šira vizija prometa i prometna politika, koja neće obuhvaćati samo Zagreb i Zagrebačku županiju već širi bazen koji Zagrebu gravitira. Imamo potpuno neiskorišten potencijal željezničkog prometa a korištenje javnog prijevoza je generalno u opadanju - takvi trendovi su jako negativni.

Naravno, to se ne može rješavati samo na razini GUP-a, to je tema prometne politike cijelog zagrebačkog bazena gdje se u priču treba uključiti i država, ali to su teme koje sada moramo pokrenuti kako bismo za pet do deset godina imali osnove za planske dokumente koji sagledavaju budućnost razvoja Zagreba', zaključio je Krstulović.