Završavajući govor na svečanoj sjednici u povodu Dana grada Zagreba Milan Bandić je prvu godinu suradnje s Gradskom skupštinom ocijenio zadovoljavajućom, no druga nije dobila prolaznu ocjenu. 'Mislim da smo dovoljno naučili, bar sam ja naučio, da nema mjesta za uzmak i dalju nesnošljivost i netrpeljivost. Građani od nas očekuju da pobijedimo sujete i veličine te zajedničkim snagama započnemo kvalitetne zagrebačke projekte. Potom će građani na prijevremenim ili redovitim izborima ponovno reći svoje. Pozivam na tu vrstu suradnje', poručio je gradonačelnik Bandić i izrazio uvjerenje da će za danas najavljena radna sjednica predsjedništva Skupštine biti 'prekretnica u odnosima, a sve u interesu građana'.

Doduše, skoro je polovina ispitanika potvrdila da bi spremna bila izaći na prijevremene izbore, za koje vjeruju kako bi donijeli promjene i prekinuli skoro nemoguću situaciju neslaganja i nerazumijevanja na relaciji gradonačelnik – Skupština. 'Zagreb momentalno ima problem u kojem je gradonačelnik u nekoj vrsti slabijeg ili jačeg rata sa svojom bivšom strankom. U posljednjih godinu i pol u svakoj diskusiji pokušavao sam reći kako taj problem treba raščistiti čim prije, ako ne prijevremenim izborima (na koje nitko u gradu, osim nas, nije spreman), onda barem čvrstim dogovorom da se neće kočiti pametni projekti i pametne stvari. Nažalost, Hrvatska je postala zemlja bez državnika, a krcata političarima čija je glavna briga kako dobiti izbore, doći na vlast i na njoj ostati', tvrdi gradski zastupnik Velimir Srića (HSLS), upozoravajući da su u posljednje vrijeme emocije između suprotstavljenih strana 'prilično narasle'.

O 'nabujalim emocijama' u odnosu gradonačelnik – SDP slikovito govori i HDZ-ova zastupnica Danira Bilić uspoređujući taj odnos s ljubavnom vezom: 'Što je ljubav jača, pa pukne, i netrpeljivost bude jača.'

'U kratkom su vremenu dvije odluke bitne za život građana, a riječ je o vrtićima i skupštinama društava, dobile epilog i tražile rješenja na državnoj razini upravo zbog tog neslaganja i nemogućnosti da se zajedno sjedne za stol zajedno i dogovori. Nažalost, ni jedna ni druga odluka nemaju svoje rješenje', upozorava Danira Bilić. Po njoj su građani, i ne samo građani, taoci takvog odnosa. Doduše, ohrabruje ju Bandićev poziv političkim protivnicima na obilježavanju Dana grada. 'Valjda su i sami svjesni koliko su prešli mjeru, pa je gradonačelnik imao potrebu pozvati kolege iz SDP-a da nadvladaju svoje osobne interese, a interese građana postave na prvo mjesto', podsjeća Bilić

Kao moguće rješenje, ono krajnje, navodi se raspisivanje prijevremenih izbora, ali istodobno – i za gradonačelnika i za Skupštinu. U suprotnom, smatraju pozvani, ne bi bilo smisla zamarati se izlaskom pred izborne kutije, jer se mnogo ne bi promijenilo. Za Daniru Bilić 'jedna stvar ne bi riješila problematičnu situaciju, pa bi izborima i za gradonačelnika i za Skupštinu građani dobili priliku dati povjerenje ljudima za koje misle da bi im i donijeli korist'. Slično razmišlja i SDP-ovac Ivan Račan.

'Načelno jesam za izbore, ali ako se sve bira – i gradonačelnik i zastupnici - jer bi se moglo dogoditi da novi izbori donesu sličan problem kakav imamo. Lako se može izaći na izbore za Skupštinu, no mehanizam po kojem se može smijeniti i birati novi gradonačelnik su vrlo komplicirani, što je posljedica nedorečenih zakona. Za smjenu gradonačelnika neophodan je referendum, ali je njegov uspjeh nerealan. Postoji i mogućnost podnošenja ostavke gradonačelnika, no to će se u slučaju Milana Bandića dogoditi kad i Jadranka Kosor da ostavku', slikovit je Ivan Račan.

I za Račanovog stranačkoga kolegu, saborskog zastupnika Gordana Marasa, situacija u Zagrebu je neodrživa, pa pretpostavlja rješenje izlaskom na izbore, jer građani, kako strahuje, neće izdržati do redovitih izbora. Maras smatra da se 'mora voditi računa o tome što je interes građana'.

'Gradonačelniku su apsolutno pomogli nedostaci zakona, jer je pitanje povjerenja i opoziva gradonačelnika postavljeno tako da je u praksi neprovedivo. Nemoguće da u skupštini od 50 zastupnika baš nitko ne razumije to što gradonačelnik predlaže, a još je veći problem što ga ne razumiju ni građani Zagreba', mišljenja je Maras. Komentirajući rezultate ankete agencije Ipsos Puls po kojemu je popularnost gradonačelnika Bandiću pala, Maras tvrdi kako su 'građani svjesni krizne situacije koja se događa u Zagrebu'.

'Stvari koje radi, radi tako da bi se što bolje pozicionirao pred parlamentarne izbore, ali radi krivo i doživjet će veliki neuspjeh. Građani neće to pozdraviti. Već na predsjedničkim izborima je doživio velik neuspjeh, posebno u Zagrebu gdje je dobio 14 posto u prvom krugu. Pola godine prije toga bio je na izravnim izborima blizu 60 posto. Neka sam zaključi da li je to podrška njegovoj politici ili palac dolje. Građani nisu zadovoljni načinom kojim upravlja gradom i to će se vrlo vjerojatno, kad se zakon o referendumu promijeni, i vidjeti', poručuje Maras

Govoreći pak o 'dobrim projektima koje treba poduprijeti', Gordan Maras tvrdi kako 'ne zna nikoga tko nije za dobre projekte', no ljuti ga činjenica da 'neke stvari koje je Skupština izglasavala gradonačelnik nije ni htio uzeti u obzir'.

'Stvorila se situacija u kojoj građani trpe, a isključiva krivnja leži na gradonačelniku', zaključuje Maras

I Daniru Bilić žalosti što se određeni prijedlozi za poboljšanje života, a njezini su se odnosili na planiranje gradnje sportskih i školsko-sportskih objekata, poboljšanje standarda u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, ne vrednuju temeljem kvalitete, vrijednosti i koristi koju će donijeti gradu i građanima, nego prema tome od koga i iz koje političke opcije oni dolaze. 'Samo za primjer, više od 50 posto zagrebačkih osnovnih škola ili nema školsku dvoranu ili nema zadovoljavajući standard tih objekata. Kod srednjih škola situacija je puno lošija, jer postoji više od 80 posto škola koje ili nemaju dvoranu ili ne zadovoljavaju standarde', konkretizirala je svoje tvrdnje Danira Bilić

Najdalje je ipak otišao nezavisni zastupnik Josip Kregar koji tvrdi da 'Zagreb ima daleko više mogućnosti nego ostvarenja' i po njemu 'ta razlika ocrtava cijelu tragediju grada u kojem ima najviše pameti i najviše poduzetništva u Hrvatskoj, u kojem je najviše novca i tehničkih sredstava da se dobro radi'.

'Ipak, zadovoljni ne možemo biti, jer grad ima prevelike gubitke, neracionalni izbor prioriteta i u detaljima ne odgovara onom što predstavlja jednu europsku metropolu. Zagreb jeste daleko ispred ostatka Hrvatske, ali i daleko iza Europe, jer su mu ostvarenja manja od mogućnosti', upozorava Kregar

Smatra kako 'Zagreb nema što slaviti prošlost, nego okrenuti se budućnosti', koju vidi u reindustrijalizaciji. Iako ima najmanju nezaposlenost u Hrvatskoj, Kregar podsjeća kako je to zasluga toga što se ljudi najviše zapošljavaju u državnoj i gradskoj upravi te u gradskim poduzećima. Navodi i kako su 'zaostaci i neplaćanja veliki, gradski proračun prepun rupa i dubioza, a Holding u vrlo teškoj situaciji zbog investicijskih promašaja'. Po njemu, 'to određuje trenutnu sliku Zagreba i to je neodrživa situacija'.

'Najgore je imati pa nemati, kaže stara poslovica. Zagreb je mogao i može više nego što sad čini. Slikovito: Zagreb podsjeća na obitelj koja je godinama živjela od obilne rente, a koja je nenadano presahla, no potrebe, ambicije i aspiracije su ostale visoke, dok su mogućnosti znatno manje. U takvim trenucima ne treba se sjećati starih dobrih vremena, nego treba štedjeti i raditi', zaključuje cijelu priču Josip Kregar