Ivica Milevski, profesor s Prirodno-matematičkog fakulteta u Skoplju, za Deutsche Welle kaže kako su katastrofalne poplave tek opomena za nešto još gore što se može dogoditi u budućnosti. 'Glavni vodeni val došao je s južnih padina Skopske Crne Gore (planinskog masiva na sjevernom obodu grada) koje su neplanski i intenzivno urbanizirane. Planine su ogoljene i voda se ne može apsorbirati u zemljištu. Također, velik dio odvodnih kanala, koji bi trebali biti besprijekorno očišćeni i prohodni, vrlo su često zakrčeni građevinskim materijalom i raznim otpacima', tumači Milevski.

Dio odgovornosti stručnjak prebacuje i na lošu reakciju makedonskog Centra za upravljanje krizama te meteoroloških službi koje su pogriješile u procjeni najavljene količine kiše. 'Prvo su najavljivali 30, pa 45, a na koncu se dogodilo 90 litara po kvadratnom metru što je uistinu velika količina kiše za skopsko područje', kaže Milevski.

Sanja Rađenović, predsjednica Udruženja arhitekata Makedonije, slaže se da je slaba infrastruktura uzrok katastrofe nakon nevremena. 'Pogledajte kolika klizišta su se aktivirala, a potporni zidovi ne postoje. Gradi se gdje se stigne, građevinsko zemljište se legalizira za 1 euro. To je katastrofa, čisti populizam za koji se, kako sada vidimo, plaća ogroman račun', reagira Rađenović, referirajući se na nevjerojatan podatak prema kojemu glavni makedonski grad ima cestovnu mrežu od 1335 km, dok se atmosferska kanalizacija prostire tek na 260 km.

Epilog ogromnih poplava koje su u subotu navečer pogodile Skoplje 22 su izgubljena života, među kojima je najmlađe dvogodišnje dijete. Policija je priopćila da dvama žrtvama još uvijek nije poznat identitet. Vlada je na sinoćnjoj izvanrednoj sjednici proglasila ponedjeljak danom žalosti, dok su područja Skoplja i Tetova za narednih 15 dana proglašena kriznima.

Apokaliptični prizori iz glavnog makedonskog grada mogu služiti kao upozorenje i Zagrebu koji zemljopisno dijeli dosta karakteristika sa Skopljem. Oba grada nalaze se u podnožju planina s najvišim vrhom od oko 1000 metara, na čijim obroncima je posljednjih godina došlo do pretjerane urbanizacije i divlje gradnje. Također, prema podacima iz teksta i karti klizišta koje smo svojedobno objavili, broj klizišta u Zagrebu iz godine u godinu raste – 2009. bilo ih je 707, a 2012. 738. O građenju u populističke svrhe na štetu infrastrukture, bilo da je riječ o kvazibaroknim građevinama u Skoplju ili fontanama u Zagrebu, da i ne govorimo. No, budući da je zagrebački gradonačelnik obuzet većim ambicijama, vjerojatno nije baš pravo vrijeme za prisjećanje na upozorenja stručnjaka. Za Skoplje je, nažalost, prekasno.

Не можам да се освестам од сликава. Ова е асфалт фрлен на нива и прогласен за автопат. Класична стапица.
ЗАТВОР!! pic.twitter.com/a3FQraYSwR

— Никсон (@rnixn) August 8, 2016