Državno sudbeno vijeće (DSV) izvijestilo je ranije da se na treći javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda prijavilo pet kandidata, od kojih jedan ne ispunjava uvjete.

Na treći javni poziv za predsjednika najvišeg suda, koji je istekao 6. kolovoza, prijavio se sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Radoslav Dobronić, sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela, zagrebački odvjetnik Šime Savić, sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Petö Kujundžić te Daniela Mejer, čija prijava ne ispunjava uvjete javnog poziva.

Predsjednik RH Zoran Milanović kazao je sredinom kolovoza kako je Radoslav Dobronić njegov kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, istaknuvši da je relativno poznat, da nije njegov prijatelj, ali da je pratio njegov rad.

Premijer Andrej Plenković rekao je ranije da HDZ i parlamentarna većina nikada nisu bili a priori protiv bilo kojeg kandidata. ''Vidjet ćemo kakav će biti njegov program, što će o njemu kazati nadležni saborski Odbor za pravosuđe te Opća sjednica Vrhovnog suda i nakon toga ćemo donositi odluke'', kazao je Plenković.

Hrvatski Sabor je krajem lipnja s 37 glasova za, 81 protiv i pet suzdržanih odbio prijedlog predsjednika Milanovića da se profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlata Đurđević imenuje predsjednicom Vrhovnog suda.

Đurđević te još troje kandidata za čelnu osobu najvišeg suda početkom lipnja većinom glasova nije podržao ni saborski Odbor za pravosuđe nakon što su kandidati iz drugog javnog poziva pred odborom predstavili svoje programe i odgovarali na pitanja, kao niti Opća sjednica Vrhovnog suda koju čine svi suci tog suda.

Zlata Đurđević se nije javila u ožujku na prvi javni poziv DSV-a za predsjednika Vrhovnog suda, a što je izazvalo okršaj na relaciji Pantovčak – Banski dvori.

Predsjedanje Vrhovnim sudom, nakon što je istekao mandat Đuri Sessi, preuzeo je njegov zamjenik Marin Mrčela. Najviši sud je poručio da nema ustavne krize te da suci nastavljaju obnašati sudbenu vlast jer tako određuje Ustav i zakoni iz kojih suci crpe legitimitet.

Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda pokreće DSV objavom javnog poziva nakon čega DSV dostavlja zaprimljene prijave kandidata Uredu predsjednika RH koji o kandidatima tražiti mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.

Predsjednik najvišeg suda bira se na vrijeme od četiri godine i po isteku mandata može ponovno biti biran za istu dužnost, no nitko ne može biti predsjednik Vrhovnog suda više od dva puta.