'Ne možemo se oteti slici Djeda Mraza koji dijeli darove, a darovima se svi vesele pa neko ovo bude predizborni poklon umirovljenicima", komentirala je HDZ-ova Nada Murganić dopune zakona o Umirovljeničkom fondu.

Tim bi se zakonom trebalo omogućiti da se novac koji je ostao u Umirovljeničkom fondu nakon obeštećenja umirovljenika temeljem odluke Ustavnoga suda iz 1998. godine, prenamijeni kako bi se umirovljenicima isplatilo jednokratno novčano primanje pa bi tako oni s najnižim mirovinama mogli dobiti od 300 do 350 kuna.

Novac bi trebao biti isplaćen nakon 18. prosinca kada budu oslobođena sredstva koja su u ovom trenutku blokirana u Umirovljeničkom fondu.

Fond je osnovan nakon što je Ustavni sud 1998. godine odlučio da umirovljenici imaju pravo na obeštećenje za razdoblje od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. godine, s obzirom na to da se u tom razdoblju iznosi mirovina nisu usklađivali s kretanjem prosječne plaće. Iako u slučaju smrti korisnika mirovine, pravo na obeštećenje pripada njihovim nasljednicima u Umirovljeničkom je fondu, kojim upravlja HPB invest, ostalo gotovo 200 milijuna kuna jer su korisnici umrli, a nasljednici se nisu pravodobno javili.

"Zakon je socijalno osjetljiv, ne povećava deficit i za to se ne zadužujemo", ustvrdio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Replicirao mu je HDZ-ov Ivan Šuker poručivši kao je to bio deficit državnog proračuna kada su sredstva izdvojena u Fond.

Iako ističe kako će zakon pomoći umirovljenicima pa ga stoga treba podržati, Zlatko Tušak (OraH) ustvrdio je ipak da se isti mogao donijeti i ranije čime bi se izbjegle priče o kupovini glasova jer, kako je rekao, nitko ne može reći da to nije kupovina glasova.

Josipa Borića (HDZ) predloženi zakon podsjeća na priču o lijevoj i desnoj cipeli. "Ovaj zakon je lijeva cipela, a kad završe izbori - dođite u prosincu po desnu cipelu", rekao je Borić dodajući kako zakon podržavaju jer umirovljenici, kojima je aktualna vlada u zadnje četiri godine poskupila sve što se poskupjeti moglo, teško žive.

Za Željka Šempera (HSU) riječ je o završetku višegodišnjeg obeštećenja umirovljenika a ne predizbornom potezu, dok HNS-ov Dragutin Glavina ističe kako se zakon donosi sada jer je, podsjeća, rok za njegovu realizaciju tek nakon 18. prosinca.

Predstavljajući izmjene zakona o tržištu električne energije i zakona o energiji zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić kazao je kako je obveza RH da osigura postojanje prikladnih mjera zaštite ugroženih kupaca.

Nakon uvođenja vaučera za energetski ugrožene kupce, novac bi se trebao osiguravati iz naknade od tri lipe po kilovat satu, a opskrbljivači električnom energijom posebnim su se ugovorom s vladom obvezali da zbog te naknade neće dizati cijenu struje.

Mirela Holy (ORaH) ocijenila je kako je prijedlog zakona o tržištu električne energije suprotan javnom interesu te besramno pogoduje pojedinim tvrtkama.

"Prijedlog zakona o energiji je najobičnija sveta vodica i njime se ništa ne rješava, ne definira se precizno tko su to socijalno ugroženi kupci te prema kojima se kriterijima određuje energetsko siromaštvo. Sramotno je da socijaldemokratska vlada tek na samom kraju mandata rješava to pitanje pa možemo opravdano zaključiti da to čini u predizborne i populističke svrhe ne bi li kupila naklonost birača", poručila je Holy.

Zastupnici su kratko raspravili i Zakon o poticanju ulaganja kojim će se, uvjeravo je zamjenik ministra gospodarstva Leverić, povećati konkurentnost i atraktivnost Hrvatske za ulaganja.

"Zakon zadržava sve stare mjere ali uvodi i još četiri nove mjere potpore vezane uz industrijsku strategiju", rekao je Leverić.

Da je zakon dobar složio se i HDZ, a Domagoj Ivan Milošević pitao se zašto je aktualnoj vladi trebalo toliko vremena da ga predloži.

Dodao je međutim kako se ulaganje u jednu zemlju ne može riješiti jednim zakonom nego ulagačkim okruženjem.