Petnaesto po redu izdanje China Airshowa, održanog u Zhuhaiju u pokrajini Guangdong, okupilo je 600.000 posjetitelja, a ukupni potpisani ugovori iznosili su preko 38 milijardi dolara. Jedan od najvećih aeromitnga na svijetu bio je značajan na više načina.

Osim što su na ovogodišnjoj priredbi po prvi put u povijesti istodobno prikazana tri različita stealth aviona, međunarodni zrakoplovni sajam bio je prilika za prvi javni nastup za mnoge nove sustave poput borbenih aviona J-35A i J-15T, ali i najnaprednijeg kineskog protubalističkog presretača projektila HQ-19.

Sustav HQ-19 je razvijen u okviru programa 863, pokrenutog kasnih 1990-ih godina kako bi se stekla sposobnost tehnologije tzv. kinetičkog ubojstva, odnosno eliminiranja prijetnje oslanajući se na isključivo na fizički udar, a ne na bojnu glavu. Radi se, zapravo, o daljnjem razvoju kineskog protuzračnog sustava HQ-9, koji je pak modifikacija ruskog S-300.

Projektil je uspješno testiran 1999. godine, dok su brojna izvješća potvrdila njegovu sposobnost da pogodi ciljeve na visini od 200 kilometara brzinom od 10.000 metara u sekundi. Tijekom 2010-ih provedeno je još nekoliko testova, a kinesko Ministarstvo narodne obrane dodatno je u veljači 2021. potvrdilo ubojite sposobnosti sustava, iako je projektil ušao u ograničenu upotrebu tri godine ranije.

Otkriva ciljeve na udaljenostima od 4000 kilometara

Najnoviji proturaketni sustav sastoji se od dvije lansirne platforme postavljene na šasiju s kotačima 8x8, a svaka nosi po šest projektila. HQ-19 koristi mehanizam za hladno lansiranje pod strmim kutom, što mu omogućuje učinkovito presretanje nadolazećih balističkih projektila. Radarska tehnologija sustava, uključujući informacijski radar 610A, navodno otkriva ciljeve na udaljenostima do otprilike 4000 kilometara, pokrivajući sjever južne Azije i kineske unutarnje regije poput Tibetanske visoravni. Inače, sustav zapovijedanja i kontrole HQ-19 integrira radarske podatke kako bi poboljšao praćenje i presretanje ciljeva.

Sustav za navođenje HQ-19 uključuje infracrveni tragač s bočnim prozorima, dizajniran da smanji atmosferske smetnje i omogući precizno ciljanje na velikim visinama. Projektil pokreće dvostupanjski čvrsti raketni motor, koji uključuje konstrukciju od karbonskih vlakana i čvrsto pogonsko gorivo N-15B. Ova konfiguracija daje specifični impuls od 260 sekundi, podržavajući visoku sposobnost manevriranja za presretanje bojevih glava u pokretu.

Dizajn motora projektila ima mogućnost dvostrukog pulsa, što navodno poboljšava terminalnu kinetičku učinkovitost i proširuje operativni domet projektila. Poboljšana inovacijama u kompozitnim materijalima, ova konfiguracija omogućuje projektilu manevriranje pri silama do 60 G tijekom presretanja.

Domet presretanja HQ-19 navodno se proteže do 3000 kilometara, što mu omogućuje da napada balističke projektile unutar tog dometa, uključujući njihove bojne glave za ponovni ulazak u Zemljinu atmnosferu. Kinetička bojna glava sustava svrstava ga među tek nekoliko sustava na globalnoj razini opremljenih takvim mehanizmom, uz bok američkim koji su namijenjeni za uništavanje satelita.

Premijera za privlačenje kupaca

Iako je Kina naglasila kako HQ-19 ima isključivo obrambenu svrhu te da nije usmjeren ni na koju određenu zemlju, premijera tog sustava očekivano je izazvala zabrinutost na Zapadu. Međunarodni think tank Atlantsko vijeće ocijenio kako demonstracija HQ-19 ima za cilj odgovoriti na zabrinutost oko spremnosti Kine da se suprotstavi početnom raketnom napadu potencijalnih protivnika, uključujući Sjedinjene Države ili Indiju, koje proširuje svoj nuklearni arsenal. Smatraju i da bi jedna od očekivanih zadaća HQ-19 mogla biti zaštita od mogućih napada kineske mreže interkontinentalnih balističkih projektiula baziranih na silosima.

Spomenuti think tank sa sjedištem u Washingtonu, naime, smatra da kineski sustav može presresti ciljeve u srednjoj ili kasnoj fazi leta. Službeni, pak, Peking ističe da HQ-19 još uvijek nije raspoređen te kako se ne očekuje da će imati sposobnosti gađanja ciljeva klase interkontinentalnih balističkih projektila. 'Međutim, u budućnosti bi se mogao prilagoditi ovoj zadaći', upozorilo je Atlantsko vijeće.

Pojedini analitičari su mišljenja kako bi razvoj naprednog zemaljskog egzoatmosferskog raketnog obrambenog sustava mogao dovesti do toga da buduće verzije budu postavljene na razarače kineske mornarice. To bi Kini omogućilo presretanje raketnih prijetnji u udaljenim morima, slično mogućnostima koje sustav SM-3 pruža američkim, japanskim i južnokorejskim mornaricama. Uz SM-3, novi kineski sustav se uspoređuje i s američkim obrambenim sustavom protiv balističkih projektila THAAD (Terminal High Altitude Area Defense), dizajniranim za presretanje i uništavanje balističkih projektila kratkog, srednjeg i međudometa u njihovoj završnoj fazi leta.

Dio stručnjaka smatra kako prikazivanje HQ-19 na aeromitingu može ukazivati na njegovu dostupnost za potencijalni izvoz, s tržištima u regijama poput Bliskog istoka. Valja reći da je kineska obrambena industrija pokazala interes za proširenje svoje baze kupaca izvan već standardnih klijenata poput Pakistana, Saudijske Arabije i Egipta, a sve kako bi se uspostavio veći otisak na tržištima u razvoju. Ovaj pristup odražava širi interes Kine za jačanjem njezinog vojnog izvoznog sektora uz njezin globalni gospodarski doseg, pri čemu se obrambena suradnja smatra putem za izgradnju bližih bilateralnih veza.

Uz HQ-19, kineski okvir obrane od balističkih projektila uključuje komplementarne sustave poput HQ-9 i HQ-26. HQ-26, sa svojim višepulsnim čvrstim motorom, dizajniran je za poboljšanje terminalnih kinetičkih performansi, proširujući njegov domet i dopuštajući mu da gađa razne prijetnje projektilima. Promatrači su primijetili da bi HQ-19 mogao poslužiti kao protumjera protiv balističkih projektila u južnoazijskoj regiji, posebice protiv sustava poput indijskih Agni-4 i Agni-5. Otkrivanjem HQ-19, Kina naglašava svoj strateški naglasak na proširenju svojih sposobnosti obrane od projektila kao odgovor na promjene globalnih struktura moći i regionalne sigurnosne probleme.