Stotine ljudi u Hrvatskoj u nedjelju nisu mogle ostvariti svoje biračko pravo jer su izbrisane iz evidencije prebivališta, a slijedom toga i s biračkih popisa. O tome da odlukom MUP-a, koji vodi Mostov Vlaho Orepić, više 'ne postoje' u Hrvatskoj nitko ih nije obavijestio, a da nisu izišli na birališta, ne bi imali pojma da im više ne vrijede osobne iskaznice i da država smatra kako ovdje više ne žive. Ukupan broj predizborno izbrisanih, od početka ove godine, iznosi 41.557 osoba!
Dvoje sugovornika tportala, koji su među 'izbrisanima', a koji ne znaju razloge zbog kojih su izbrisani jer žive na adresama na kojima su prijavljeni, plaćaju poreze i doprinose ili primaju državne naknade, svjedoče kako ih je MUP doveo u nezavidan položaj i još jednom pokazuju koliko su apsurdni hrvatski propisi, a prateće procedure složene na štetu građana. Budući da je riječ o ogromnom broju izbrisanih, postavlja se pitanje i je li brisanje utjecalo na konačni izborni rezultat.
'Sa suprugom sam u nedjelju izišao na izbore, otišli smo na glasačko mjesto u ulici u kojoj živimo, ali kad smo tamo stigli, supruga je glasala, a meni su rekli da ne postojim, da me nema na popisu birača i da ne mogu ostvariti svoje biračko pravo. Pitao sam ih u čemu je problem, kako misle da me nema, provjerili su još jednom, i dalje me nije bilo, pa su me poslali u Ilicu 25 i rekli da ću tamo riješiti problem s kojim sam se neočekivano suočio. Otišao sam do Ilice 25, dao im svoju osobnu iskaznicu, ali su mi i oni rekli da me nema na popisu birača te su me poslali kod neke dvije gospođe koje su mi rekle da sam s 29. srpnja izbrisan iz evidencije prebivališta, a sukladno tome i iz popisa birača. Pitao sam ih kako je to moguće i zašto se to dogodilo, a one su mi odgovorile da one to ne znaju i da to moram riješiti s MUP-om. Bila je nedjelja, ništa nisam mogao riješiti, bilo mi je onemogućeno moje ustavno pravo da glasam, a još sam shvatio i da odjednom ne postojim. Rekli su mi da mogu glasati taj dan samo ako odem izvan Hrvatske', kaže nam Igor E. (47), povratnik s privremenog rada u sektoru telekomunikacija u Bruxellesu.
U ponedjeljak ujutro Igor se zaputio u policijsku postaju u Petrinjskoj, u kojoj je naišao na gomilu ljudi s istim problemom, i teško mu je bilo i povjerovati u kakvim su se situacijama ljudi našli.
Belgijska policija obavijesti građane o statusu, ali hrvatska ne
'Ljudi žive po 50-60 godina na istoj adresi, ali su odjednom izbrisani iz prebivališta. U Petrinjskoj su mi rekli da sam izbrisan i da moram podnijeti zahtjev za provjerom živim li ja na svojoj adresi. Živim u stanu koji sam kupio na kredit i koji uredno otplaćujem. Pitao sam ih jesu li provjeravali žive li ljudi na adresama s kojih su ih izbrisali, a ona je rekla da jesu, pa sam joj odgovorio da ja na svojoj adresi živim i da ne znam da me je itko provjeravao. Da stvar bude gora, kad sam se vratio u Hrvatsku, prijavio sam se uredno i odmah na Hrvatski zavod za zapošljavanje i kako sam trenutačno nezaposlen, uredno primam pomoć od države koja me sad proglasila nepostojećim. Prijavio sam se proljetos i za zdravstveno osiguranje, dakle državne institucije imaju sve moje podatke, znaju da sam tu, a pored svega primam pomoć države kao nezaposlena osoba, ali je MUP iz nekog razloga odlučio da ne postojim', kaže u nevjerici Igor.
Od službenice u Petrinjskoj doznao je da su 'provjere' obavljane preko ljeta, a ni on, kao ni mnogi drugi građani, nisu u Zagrebu tijekom ljeta nego na moru. Pita se kakve su to provjere i na temelju čega MUP zaključuje da netko negdje ne živi. Obavijest da se javi u policijsku postaju ili da ga se briše iz evidencije prebivališta nikad nije primio. To hrvatska policija ne radi. Kad je u Igor E. u Bruxellesu rješavao privremenu osobnu iskaznicu, belgijska policija je provjeravala gdje živi, došli su mu jedanput na kućnu adresu, a kad su drugi put dolazili i nisu ga našli, u poštanskom sandučiću našao je obavijest da su bili i molbu da se javi u policijsku postaju. Javio se, razgovarao s policajcima i uredno dobio osobnu iskaznicu. Za razliku od hrvatske policije, belgijska zna da ljudi rade, traže posao ili odlaze na godišnje odmore te da je red ostaviti i obavijest ukoliko nekoga ne pronađu kod kuće.
Naš sugovornik ne krivi policijske službenike koji su ga izbrisali, nego proceduru koja omogućava da se nekoga tako lako briše iz evidencije prebivališta.
Mora mjesec dana stalno sjediti kod kuće i čekati da se pojavi policija
'Problem je u proceduri prema kojoj vas se lako briše iz evidencije prebivališta, a da vi o tome niste uopće obaviješteni. Drugo, zbog toga mi je onemogućeno Ustavom zajamčeno pravo da glasam na izborima. Treće, da nisam izišao na biralište, ne bih imao pojma da sam izbrisan', kaže Igor.
Da bi za državu ponovno počeo postojati na adresi na kojoj živi, morao je predati zahtjev za provjerom živi li na adresi na kojoj živi. Policija temeljem tog zahtjeva mora postupati u roku od mjesec dana. Igora brine što će se dogoditi ukoliko mu na vrata dođu dok je na razgovoru za posao jer obavijesti da su bili ne ostavljaju. Odlučio je, dok se ne iskobelja iz ovog kafkijanskog procesa, sjediti kod kuće i čekati policajce da se uvjere da živi na svojoj adresi.
Daria M. i teatar apsurdne države
U sličnoj je situaciji i Daria M. (42), zaposlena u sektoru marketinga i trgovine, koja zbog posla često izbiva iz Zagreba jer su njezini klijenti hotelski lanci u Dalmaciji. I ona je prošle nedjelje doznala da je izbrisana s popisa birača (uredno je bila na izborima u prosincu 2015.), odnosno iz evidencije prebivališta. Priča što joj se dogodilo kad je pokušala ostvariti svoje biračko pravo nakon što je doznala da je jedna od izbrisanih.
'Na biračkom mjestu su me pitali imam li potvrdu o prebivalištu, a onda i dali telefonski broj koji ću zvati. Na tom broju su me uputili na iduću državnu instituciju i tako sam kontaktirala s tri različite institucije koje su me prosljeđivale sljedećoj instituciji, bez mogućnosti da riješim svoj problem. Četvrta na redu institucija, koju sam zvala, bilo je Državno izborno povjerenstvo, a tamo su mi rekli da mogu glasati samo u inozemstvu (Ljubljana, Beograd, Beč, Budimpešta, kako su rekli, koje mi se više sviđa) jer od važećih dokumenata imam samo putovnicu. Doznala sam tako da mi putovnica koja je valjani dokument u svim institucijama, pa i u banci, ne vrijedi na biračkom mjestu', kaže nam Daria.
Često izbiva od kuće jer dosta radi na terenu, a ljetos, dok je bila u Dubrovniku, u poslijepodnevnim satima nazvao ju je policajac i rekao joj da je na njezinoj kućnoj adresi, ali da je tamo nije zatekao. Rekla mu je da je službeno u Dubrovniku i da će se, kad se vrati kući, javiti u policijsku postaju ako je to potrebno.
'Dva puta mi je taj policajac ponovio da ne trebam to činiti. Vratila sam se u Zagreb i nitko mi se više nije javljao. Sve je bilo u redu do izborne nedjelje, kad se otvorila Pandorina kutija. Očekivala sam da će u ponedjeljak biti gužva u Petrinjskoj zbog ovakvih slučajeva kakav je moj, pa sam otišla tamo u utorak, ali nisam mogla predati zahtjev za izradu nove osobne iskaznice nego me službenica poslala u sobu 11. Tamo su mi rekli da zahtjev za izradu nove osobne iskaznice mogu podnijeti tek nakon što podnesem zahtjev za provjerom prebivališta. Tek kad policajac iziđe na teren i utvrdi da ja živim u svom stanu, mogu podnijeti zahtjev za izdavanje osobne iskaznice. Portafon u zgradi u kojoj živim ne radi. Sad moram čekati da me provjere i kako ću raditi svoj posao? Od svoga rada financiram i rad policije, a oni nas vozaju kako hoće. Kako je moguće da na svojoj adresi živim kad trebam platiti porez i prirez, ali na njoj ne živim kad trebam ostvariti svoje biračko pravo?', pita se zabrinuto Daria. Iz prebivališta je izbrisana 25. kolovoza, a izbori su održani 1. rujna.
Na MUP-ovo brisanje iz evidencije prebivališta nema prava žalbe
Na pitanje tportala koliko su ljudi, poput Darije i Igora, izbrisali iz evidencije prebivališta od početka godine, u MUP-u su nam odgovorili da je riječ o 41.557 osoba, ali nisu nam mogli odgovoriti koliko je u kojim gradovima izbrisanih jer, kako kažu, takvu evidenciju ne vode Od 41.557 odjavljenih, 1.818 osoba je ponovno prijavilo prebivalište u RH, a 2.492 osobe su prijavile prebivalište na adresu u inozemstvu.
'Policijska uprava/postaja na čijem području osoba ima prijavljeno prebivalište ima ovlast po službenoj dužnosti donijeti rješenje o odjavi prebivališta osobe ako se terenskom provjerom utvrdi da konkretna osoba stvarno ne živi na prijavljenoj adresi ili o tome bude obaviještena od tijela javne vlasti ili druge pravne ili fizičke osobe', kažu u MUP-u i tvrde da im je cilj bio 'otklanjanje problema pri sastavljanju popisa birača, onemogućavanje izdavanja isprava s netočnim i neistinitim podacima te olakšanje pronalaska osoba od strane sudova i drugih državnih tijela'.
I još kažu kako je to važno jer se na prebivalištu temelji niz prava propisanih posebnim propisima 'kao što su, primjerice, porezni propisi, propisi o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, propisi o socijalnoj skrbi i dr., a evidencija prebivališta i boravišta građana mora odgovarati stvarnom stanju nastanjenja građana'. Naše sugovornike Igora i Dariju zasigurno 'tješi' ovakvo obrazloženje.
Protiv rješenja o odjavi prebivališta po službenoj dužnosti nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor nadležnom upravnom sudu. MUP ne raspolaže podatkom o broju pokrenutih upravnih sporova pred nadležnim upravnim sudovima.
Ukoliko niste izišli na izbore, svakako provjerite jeste li među ljudima koje je MUP izbrisao iz evidencije prebivališta.
