Gotovo godinu dana prošlo je otkad je Jasmina Jovev predala nadležnim institucijama dokumentaciju koja bi mogla dokazati moguću korumpiranost sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić Merzel. Uz to je dala iskaz Županijskom državnom odvjetništvu. Oni su pak od policije i Porezne uprave tražili dokaze, no nisu ništa još dobili. Zvuči poznato? Ista stvar događala se i u slučaju Šegon, kada je USKOK slao nekoliko požurnica Poreznoj upravi i policiji zbog prijave iz 2010. Sumnje pak da sindikalist Ivica Babić ima previsok stupanj invaliditeta traju od 2003. Babić je uhićen 2014. Koji je stoga razuman rok za pokretanje službene istrage i podizanje optužnice?
Odgovor na to pitanje dao nam je bivši državni odvjetnik i prvi ravnatelj USKOK-a, danas kazneni odvjetnik u privatnoj praksi Željko Žganjer. 'Zakon o kaznenom postupku nudi instrumente DORH-u da u razumnom roku od nadležnih državnih tijela, banaka, inspekcija i Porezne uprave dobije odgovor povodom svojih traženja. Mislim da postoji tijesna suradnja između DORH-a i tijela za otkrivanja kažnjivih djela', tumači.
Što ako, kao što je to u slučaju Šegon, prođe nekoliko godina? 'Ako prođe neprimjereno vrijeme, a ništa se ne dogodi, postoji mogućnost da se intervenira preko viših instanci; može se neposredno šefu ili ravnatelju Porezne uprave obratiti. Dakle, postoje instrumenti da se cijeli proces ubrza', dodaje Žganjer.
Napominje da bi, ako pratimo smisao i sadržaj novog Zakona o kaznenom postupku 'rokovi od šest mjeseci ili godinu dana bili bi krajnje neprimjereni'. 'Radi se intencija da to traje što kraće. Treba ipak uzeti u obzir objektivne zapreke, kao što je preopterećenost i slično. No smatram da sva nadležna tijela koja surađuju s DORH-om mogu u znatno kraćem vremenu taj posao završiti', poručuje Žganjer koji ne želi komentirati konkretne slučajeve, a još manje uzročno-posljedičnu vezu između brzine postupanja i političke volje.
