Još od donošenja enciklike 'Humana Vitae', koju je 1968. godine objavio papa Pavao VI., crkva se sve više bavila seksom i reprodukcijom, bilo kroz pitanja kontracepcije, abortusa, umjetne oplodnje, homoseksualnosti ili zlostavljanja djece. Pri tome su sve više bila zapostavljena ostala 'svakodnevna' pitanja. 'Laudato si' bavi se sasvim različitom problematikom.

Stav katoličke crkve oko ekoloških problema počeo se formirati tijekom posljednjih četvrt stoljeća, tijekom pontifikata zadnjih dvaju papa, Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. Do sada je vrhunac 'koketiranja' Katoličke crkve s ekološkim pitanjima bio kada je 2008. zagađenje uvršteno u sedam modernih smrtnih grijeha.

Teolozi i ekolozi s kojima je tportal razgovarao o enciklici pape Franje, koju mnogi već nazivaju revolucionarnom, slažu se da ona daje vjetar u leđa ekološkim udrugama i ohrabrenje svima koji se s pravom brinu o planetu, ali je ujedno i upozorenje svima koji se bogate zlouporabom prirodnih resursa.

Podsjetimo, papa Franjo u svojoj enciklici upućuje na znanstvene izvještaje koji pokazuju kako je većina globalnog zatopljenja u posljednjih nekoliko desetljeća uzrokovana velikim koncentracijama stakleničkih plinova i to uglavnom zbog ljudskog djelovanja. Papa naglašava kako je to posebno pojačano zbog modela razvoja temeljenog na intenzivnom korištenju fosilnih goriva, koja su u središtu globalnog energetskog sustava.

'Fokus enciklike je na potrebi za promjenom u moralnom kompasu čovječanstva i odnosu u svijetu bogatih i siromašnih zajednica i država te zato papa klimu naziva općim dobrom. Za razliku od prethodne enciklike 'Lumen fidei', papa je ovu encikliku uputio svim ljudima bez obzira na vjeru jer su klimatske promjene globalni problem s ozbiljnim ekološkim, socijalnim, ekonomskim, distribucijskim i političkim implikacijama te su jedan od glavnih izazova čovječanstva. Najteže posljedice u narednim desetljećima osjetit će siromašni ljudi u zemljama u razvoju. Patnji siromašnih pridonijelo bi i moguće crpljenje nafte iz jadranskog podmorja, stoga je naša moralna odgovornost da spriječimo nova istraživanja i eksploataciju fosilnih goriva', misli Zoran Milić iz Franjevačkog svjetovnog reda.

Slično misli i teologinja Anna-Maria Gruenfelder koja smatra da papina enciklika stavlja veliki naglasak na klimatsku pravdu zbog velike društvene nejednakosti u svijetu te ističe kako siromašni ljudi u zemljama Trećeg svijeta nemaju ni gospodarske prilike ni resurse koji bi im omogućili da se prilagode klimatskim utjecajima ili da se nose s katastrofalnim situacijama.

'Zbog degradacije okoliša, sve je više migranata koji nisu priznati kao izbjeglice u međunarodnim konvencijama te Papa naglašava kako je napredak u borbi protiv klimatskih promjena spor zbog činjenice da najmoćnije i najbogatije zemlje, ujedno i najveći zagađivači, konstantno prikrivaju problem. Papino obraćanje znatno će imati utjecaj upravo na zemlje Latinske Amerike, odakle i sam dolazi, svjestan svih ekoloških, a ujedno i gospodarsko-socijalnih problema s kojima se taj kontinent nosi. Dovoljno je samo spomenuti sječu kišnih šuma u Amazoni, eksploatiranje rudnih bogatstava i plemenitih materijala, iskorištavanja jeftine radne snage pri vađenju ruda i krčenja šuma te dislociranje stanovništva iz istih razloga', kaže Gruenfelder.

Pored toga, teologinja misli da će enciklika biti osobito uznemirujuća katolicima iz Sjedinjenih Država jer upravo upozorava na američke biznismene koji svoje bogatstvo temelje na prihodima iz energetskog sektora i njihove katoličke podržavatelje. Papa također poziva na održiv i integralni razvoj te kritizira što su čitavi narodi platili cijenu spašavanja banaka, samljeveni u konzumerističkom mehanizmu za plasman proizvoda, što nikako ne smije biti uzor života današnjeg čovječanstva. Uz to, enciklika će imati utjecaja i na problem ubrzanog rasta stanovništva, što bi moglo dovesti do pitanja kontrole rađanja.

'Valja imati na umu da je papa Franjo ranije ove godine nakon pastoralnih putovanja na Filipinima i Šri Lanki upozorio na opasnost kontrole rađanja od strane svjetskih velesila, što rezultira sve manjom stopom nataliteta u katoličkim zemljama. Sveti otac je tom prilikom naglasio kako to ne znači da kršćani moraju rađati djecu kao na pokretnoj traci, ali je i dodao da je ukorio ženu koja je ima već osmero djece sa sedam carskih rezova. Papa često koristi termin 'ekologija čovjeka' kako bi opisao ne samo kako ljudi moraju čuvati i poštovati prirodu, nego isto tako i prirodu čovjeka - muškarca i žene, onako kako su stvoreni od Boga. Također, Papa redovito upozorava na korupciju koja redovito ide uz biznis, a pritom najviše stradavaju siromašni', podsjetila je dobra poznavateljica prilika u Katoličkoj crkvi dodajući kako mnogobrojni svećenici i biskupi također upozoravaju na nepovoljne ekološke prilike i sveprisutni manjak svjesnosti kada je u pitanju opstanak našeg planeta.

Za ekologe, ekološke udruge i svjesne pojedince, Papina enciklika o klimatskoj krizi protumačena je kao goruće pitanje društvene pravde. Luka Tomac iz Zelene akcije smatra da je Papino okružno pismo upućeno prije svega biskupima, ali i svim vjernicima, 'vjetar u leđa i ohrabrenje te svojevrsna potvrda svima koji su dosad upozoravali na nužnost zaštite prirode i kritizirali izvlačenje profita iz prirodnih resursa'.

'Papa opisuje izvlačenje ekstra dobiti kao konceptualno narušavanje gospodarstva koje ne uzima u obzir dugoročne štete za okoliš. Takvu praksu možemo vidjeti i u Hrvatskoj, gdje Vlada RH uskoro planira potpisati ugovore sa šest kompanija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu. Zbog upitne kratkoročne zarade i interesa korporacija, Vlada ignorira glas lokalnih zajednica te zajednica u siromašnim zemljama koje već trpe teške posljedice klimatskih promjena', zaključuje Tomac.

'Ova enciklika je vjetar u leđa globalnom ekološkom pokretu jer Papa, osim što ističe okolišni pokret kao snagu koja promovira održivost planeta, poziva na globalnu kulturnu revoluciju koja će voditi k ekološkom građanstvu, iskorjenjenju siromaštva, jačanju demokracije te redizajnu ekonomije koja za cilj treba imati održivost i povećanje zapošljavanja', smatra Jagoda Munić, predsjednica globalne mreže Friends of the Earth International.

Marko Gregović iz Greenpeacea Hrvatska osvrnuo se na dio enciklike u kojem Papa naglašava kako se hitno trebaju razviti efikasne politike tako da se u narednim godinama emisije ugljičnog dioksida i drugih visoko zagađujućih plinova drastično smanje zamjenom fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije. 'Hrvatski političari i političarke moraju napustiti ulaganja u projekte prljave energije te se okrenuti energetskoj učinkovitosti i velikom potencijalu obnovljivih izvora energije u vlasništvu zajednice. Doba fosilnih goriva je na izdisaju. Vrijeme je da se okrenemo budućnosti, a to je energetski miks obnovljivih izvora - sunca i vjetra. U razvoju ovih tehnologija u Hrvatskoj mogu sudjelovati i znanstvenici i poduzetnici, a to bi pridonijelo i povećanju zapošljavanja', zaključio je Gregović.