No zanimljivo je da sličnim tempom raste i broj mladih koji se odlučuju studirati u susjednoj BiH.

Prema podacima koje smo dobili od Sveučilišta u Mostaru, u prošloj akademskoj godini u toj instituciji i njezinim sastavnicama u srednjoj Bosni, Livnu i Posavini studenata iz Hrvatske bilo je 2.525 ili 15,8 posto od ukupnog broja. Ove akademske godine prvu godinu upisalo je 478 studenata ili 17,6 posto. Generalno gledano taj postotak se povećao s 12,5 posto 2010. godine do gotovo 18 posto danas, poručili su nam iz Mostara.

Najviše hrvatskih studenata, kažu, dolazi im iz Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije te iz Slavonije.

Koji su razlozi odlaska na studij u BiH?

Hrvatski studenti u BiH kažu da su motivi za nastavak školovanja u susjednoj zemlji brojni – od manjih troškova za stanarinu, školarinu i život do blizine krajevima u kojima žive. Međutim mnogi kao ključan faktor navode i činjenicu da sa svojim uspjehom na državnoj maturi nisu uspjeli upisati željeni fakultet u Hrvatskoj.

Na naš upit rektorica Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. sc. Ljerka Ostojić istaknula je sedam ključnih čimbenika koje ona smatra njihovim važnim kvalitetama, ili čak prednostima:

'1. Sveučilište u Mostaru kontinuirano radi na izobrazbi vlastitog nastavnog i znanstvenog kadra, čime se dostiže zavidna razina kvalitete nastave. Ovdje je smješten jedan od najsuvremenijih sveučilišnih kampusa u ovom dijelu Europe.

2. Sveučilište u Mostaru provodi nastavu po bolonjskom procesu, tako da su naše diplome komplementarne s europskim. Potičemo mobilnost studenata, ali i nastavnog kadra.

3. Programi na Sveučilištu u Mostaru usklađeni su s programima u Republici Hrvatskoj pa je i to zasigurno jedan od razloga.

4. Sveučilište u Mostaru otvorilo je studije koji su prepoznati na tržištu rada, a koje nije moguće studirati u dijelovima Hrvatske koji gravitiraju Sveučilištu u Mostaru.

5. Kao razlog ne treba isključiti ni to što je Sveučilište u Mostaru jedino javno sveučilište u Bosni i Hercegovini na hrvatskom jeziku pa je studentima iz Republike Hrvatske i to zasigurno jedan od razloga zašto Mostar, a ne neko drugo sveučilište u BiH. Posebice je to izraženo kod društvenih znanosti.

6. Svakako i zemljopisni položaj Mostara te blizina Republike Hrvatske igraju ulogu zašto se velik broj studenata iz Hrvatske odlučuje studirati u Mostaru.

7. Ne možemo ignorirati ni pretpostavku da dio studenata iz RH na Sveučilište u Mostaru dolazi i zbog uspjeha na državnoj maturi ili zbog financijskih uvjeta studiranja, međutim nemamo objektivne i egzaktne podatke o tome.'

U prilog studiranju u susjedstvu govori još jedan zanimljiv podatak. Naime ondje imaju i popriličan broj 'hrvatskih akademskih gastarbajtera', odnosno više od 300 suradnika, gostujućih profesora iz Hrvatske.

Kakvi su uvjeti za upis?

Kao što smo već istaknuli, među uvjetima za upis na Sveučilište u Mostaru na popisu nema državne mature. Traži se prosjek ocjena u srednjoj školi, prosjek za određene predmete ovisno o fakultetu i uspjeh na prijemnom ispitu. Ovaj poljednji uvjet nemaju svi fakulteti.

Primjerice za upis na Ekonomski fakultet vrednuje se opći uspjeh i prosjek ocjena iz predmeta hrvatski jezik, matematika i informatika, a za Medicinski opći uspjeh i prosjek ocjena iz predmeta fizika, kemija i biologija. Na prijemnom ispitu testira se znanje iz tih predmeta. Na nekim fakultetima, poput Pravnog i Građevinskog, prijemni se uopće ne polaže, već se upisuje samo na temelju uspjeha iz srednje škole. Za razliku od fakulteta u BiH neke sastavnice Sveučilišta u Zagrebu uz državnu maturu i prosjek ocjena također traže i polaganje prijemnog.

Niži troškovi života

Budući da mnogi mladi u Hrvatskoj ionako neće moći studirati u mjestu u kojem žive, BiH im može biti prihvatljivija i zbog blizine i financijski. Unatoč tome što je Mostar jedan od najskupljih gradova u susjednoj zemlji, još uvijek je značajno jeftiniji od Zagreba, kako po školarinama tako i po troškovima života.

Primjerice školarine po semestru na Sveučilištu u Mostaru kreću se od 3.000 do 4.000 kuna. U Hrvatskoj su one znatno više – idu od 5.000 do 10.000 kuna.

Cijena manjeg jednosobnog studentskog stana u Mostaru nije baš niska kao što bi se možda očekivalo, no još uvijek je oko 70 posto niža nego u Zagrebu – kreće se od oko 800 kuna na periferiji zajedno s režijama do oko 1.500 kuna u centru bez režija. No u Vitezu ili Orašju, u kojima se također može studirati, cijene stanova su uglavnom ispod 800 kuna.

Prema procjenama nekih portala iz BiH, život u Zagrebu je za oko 26 posto skuplji nego u Mostaru. Hrana je u Zagrebu uglavnom skuplja za 26 posto, a cijene prijevoza 42 posto.

Ako se u obzir uzme još i činjenica da u Hrvatskoj zapošljivost slabo korelira s akademskim stupnjem obrazovanja, odnosno da je udio onih koji brzo nađu posao među visokoobrazovanima tek nekoliko posto veći od udjela među onima koji su završili neku srednju školu, čini se logičnim da mladi i njihovi roditelji sve opreznije promišljaju koliko će novca i energije potrošiti na školovanje, osobito kad u Mostaru tvrde da se njihove diplome bez problema nostrificiraju. Kada se sve za i protiv odvaže, ne bi nas trebalo čuditi ako se ovaj trend povećanja odlaska mladih na studije u BiH nastavi.