Među njima bi trebale biti i izmjene Zakona o najmu stanova, koje trebaju riješiti problem zaštićenih najmoprimaca, odnosno omogućiti vlasnicima stanova da do rujna 2023. uđu u posjed svoje imovine. O tim izmjenama glasovanje je u dva navrata odgađano zbog zamjerki koje su na ponuđena Vladina rješenja imali neki klubovi vladajuće koalicije, konkretno SDSS-a i HDS/HSLS/HDSSB-a.

Rješenje za vlasnike i zaštićene najmoprimace

Vladin predstavnik prošli se tjedan očitovao o podnijetim amandmanima, pa Saboru ovaj petak predstoji formalno glasovanje o njima.

Tom prilikom prihvaćen je amandman SDSS-a da, ako jedinica lokalne samouprave ne raspolaže stambenim fondom ili sredstvima, obvezu prema zaštićenom najmoprimcu preuzima Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.

Prihvaćen je i amandman po kojemu je za prijam zaštićenog najmoprimca u dom za starije i nemoćne osobe potrebno da on iskaže svoju volju.

Odbijeni su svi amandmani Kluba Neovisni za Hrvatsku kojima se tražilo da se vlasniku stana naknada do tržišne vrijednosti mora početi isplaćivati odmah, a ne kroz pet godina, te da se ukine pravo prvokupa stana zaštićenom najmoprimcu.

Tko će voditi HNB, tko nadzirati sigurnosni sustav

Prije ljetnog odmora, Sabor bi trebao odlučiti tko će u idućih šest godina biti na čelu Hrvatske narodne banke (HNB), budući da je guverneru Borisu Vujčiću mandat istekao u nedjelju, 8. srpnja, a njegovu zamjeniku Relji Martiću istječe 17. srpnja.

Sabor guvernera imenuje na prijedlog svog Odbora za izbor i imenovanja, uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun, što znači da će ovaj tjedan zasjedati i ta radna tijela - kada, još nije poznato.

Nakon gotovo tri godine, nakon raspisivanja i poništavanja natječaja, Sabor bi ovaj tjedan mogao imenovati Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija koje ne postoji od konca 2015., kada je tadašnjem sastavu istekao mandat.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost predložio mu je predsjednika i šest članova Vijeća koji još moraju proći sigurnosnu provjeru. Za predsjednicu je predložena Zdravka Čufar Šarić, bivša potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva, a za članove Gordan Akrap, stručnjak za informacijske znanosti koji je radio u sigurnosnom sustavu i diplomaciji, Eduard Briški, inspektor u HAKOM-u, Josip Čerina, doktor informacijske i komunikacijske znanosti, Mile Štefanac, saborski službenik, Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije te Vojko Rešetar koji je bio hrvatski konzul u Mostaru.

U utorak o mirovinskom osiguranju

O imenovanju Vijeća, te o još šest zakona, među kojima su i izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, Sabor će raspravljati u utorak.

Izmjene tog Zakona nužne su zbog provođenja odluke Ustavnog suda iz siječnja ove godine. Sud je, naime, ukinuo tri članka tog zakona: da središnja ustrojstvena jedinica Zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) provjerava sve činjenice koje utječu na određivanje prava na mirovinsko osiguranje, da se u nadzoru nad osobom koja je dobila rješenje o invaliditetu istu može u svakom trenutku pozvati na kontrolni liječnički pregled te da se, ako se korisnik invalidnine, bez opravdanog razloga, ne odazove na kontrolni pregled, može obustaviti invalidska mirovina ili invalidski dodatak.

Zastupnici do petka trebaju raspraviti i izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, dva zakona iz resora državne imovine: o Središnjem registru državne imovine te o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, izmjene dvaju energetskih zakona: o tržištu električne energije i o regulaciji energetskih djelatnosti.

Redovna ljetna stanka u zasjedanju Hrvatskog sabora traje do sredine rujna.